Hitler 33

"Za dva mjeseca Hilter će biti pritjeran uz zid." Ovu rečenicu izgovorio je Franz von Papen, političar centra i bivši kancelar istog dana, kada je Hitler došao na vlast, 30 januara 1933-e. Bila je to velika samobmana sa teškim posljedicama.

Tog zimskog jutra Adolf Hitler i njegovi ministri položili su zakletvu u berlinskoj palači tadašnjeg predsjednika Paula von Hindenburga. Predsjednik se dugo protivio imenovanju Hitlera na funkciju kancelara. Hindenburgu su Hitlerovi simpatizeri kao i uostalom sam Hitler bili sumnjivi. No, rezultati serije izbora početkom 30-tih godina doveli su Hitlerovu Nacionalsocijalističku partiju na vlast.

Do vlasti na krilima privredne krize

6. novembra 1932. godine Hitlerovi nacionalsocijalisti su doduše izgubili 34 od ukupno 230 dobijenih poslaničkih mandata, no Hitlerova partija odavno je bila najjača snaga krhke Vajmarske Republike. No, tog istorijskog 30.januara, zakletvu su položila samo trojica nacista. Pored Hitlera bili su to ministri Hermann Goering i Wilhelm Frick. Mnogi konzervativni političari sa tadašnje političke scene u Njemačkoj vjerovali su da je predsjednik Hindenburg u stanju da kontrolira Hitlera i njegove sljedbenike. No, Hindenburgove sumnje u Hitlera otklonili su veliki industrijalci i tada moćni poljoprivrednici.

U momentu kada je kulminirala privredna kriza u svijetu, koja je u Njemačkoj rezultirala sa 5,5 miliona nezaposlenih, Hitler je, po mišljenju Hindenburga, sve više postajao garant nacionalnog jedinstva. Njegova računica je osim toga bila da će vlada, u kojoj dominiraju konzervativne partije, ukrotiti Hitlera. Ova kalkulacija je brzo propala. Posljedice su bile nesagledive. Hitler je uskoro preuzeo potpunu kontrolu nad zemljom.

Kraj Reichstaga

Početkom marta 1933-e, na ponovnim izborima, Nacionalsocijalistička partija osvojila je 44 posto glasova birača. To je bilo dovoljno za apsolutnu većinu. Sedam dana ranije došlo je do požara u kojem je izgorila zgrada Reichstaga. To je Hitleru poslužilo kao povod da hitnim dekretom stavi van snage elementarna ljudska prava. 23. marta za Hitlera su glasale sve građanske partije. Sa dvotrećinskom većinom usvojeni su svi zakoni, koji su Hitleru omogućili neograničenu vlast i moć.

Bio je to kraj višestranačkog parlamentarnog sistema. Samo je SPD glasala protiv Hitlera. Uslijedile su čistke i do ljeta su sve političke partije bile, kako je to isticala Hitlerova vlada, "dobrovoljno raspuštene ili zabranjene". Samo je Vajmarski ustav formalno ostao na snazi.