Prijem Hrvatske u EU kao podstrek za Zapadni Balkan?

"Francuski ambasador u Zagrebu Saint-Paul izrazio je ubjeđenje da se irsko odbijanje Lisabonskog ugovora neće odraziti na Hrvatsku. No, on je istodobno upozorio na poznati stav francuskog predsjednika Sarkozija da Hrvatska ni u kom slučaju ne može biti primljena u Uniju na osnovu trenutno važećeg Ugovora iz Nice. Informacija francuskog ambasadora u Zagrebu stoga se uklapa u optimističnu sliku koju širi tamošnja Vlada. Riječ je o tome da se redovno najavljuje kako će pristupni pregovori Hrvatske sa EU biti završeni do kraja naredne godine te da je prijem 2010. završena stvar. Ova uvjerenost se dijelom temelji na rasprostranjenom pogledu na Hrvatsku kao na istorijskog nositelja europskih vrijednosti. Na činjenicu da Hrvatska još uvijek formalno nije članica EU gleda se kao posljedicu posljednjeg rata o kojem se nerado govori. Ova sigurnost o prijemu u EU je također i rezultat obećanja dobijenih sa najviših pozicija u Briselu. Polovinom marta predsjednik Europske Komisije Hose Manuel Baroso obećao je Hrvatskoj vremenski plan koji podrazumijeva da okončanje pregovora bude završeno krajem naredne godine," - piše Neuer Zuercher Zeitung.

Brzi prijem Hrvatske politički interes

"Obećanja data Hrvatskoj se vide kao rezultat političkih promišljanja. Sarkozijevo mišljanje da je svako proširenje Unije moguće samo na osnovu Lisabonskog ugovora ne dijele sve članice Unije. Namjera da se Hrvatska brzo primi u EU ima dvostruki politički razlog. Prvi je pritisak inozemnih investitora, u slučaju Hrvatske prije svega austrijskih, njemačkih i slovenačkih firmi. Oni u brzom prijemu Hrvatske vide velike interese. Drugi razlog leži u strateškom razmišljanju da bi brzi prijem Hrvatske mogao pokrenuti i ostale zemlje Zapadnog Balkana, dakle BiH, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, Albaniju i Makedoniju. Do sada je naravno samo Makedonija dobila status kandidata.

Europski zagovornici ove strategije upućuju na to da države Zapadnog Balkana ne broje više stanovnika nego nova članica Unije Rumunija, dakle nešto više od 20 miliona. Dalje argumente zagovornici strategije ubrzanja europskih integracija vide kao idelanu mogućnost za političku stabilizaciju i postizanje dugoročnog mira na cijelom regionu, " - navodi Neuer Zuercher Zeitung.

Belgijski premijer slijep za stvarnost...

Naslov je u komentaru lista Neuen Osnabruecker Zeitung koji iznosi mišljenje o krizi vlade u Belgiji.

„Zbog toga što se došlo u sadašnju situaciju, uglavnom je odgovoran premijer Leterme. On je sebi postavio utopijske ciljeve i to potpuno bez mjere. Podsjećanja radi: Oko devet mjeseci bilo je potrebno premijeru kako bi uopće okupio koaliciju. Osnovnu državnu refomu, a time i postizanje jedinstva u konfliktu između dvije jezične grupe koji traje već desetljećima on je htio riješiti unutar četiri mjeseca. Bezgranično naivno ili pretjerano optimistično – Leterme je bio slijep za stvarnost, “ - piše Neuen Osnabruecker Zeitung komentirajući krizu Vlade u Belgiji nakon što je premijer Iv Leterme ponudio svoju ostavku Kralju Albertu II samo četiri mjeseca nakon što je formirao vladu. Sueddeutsche Zeitung piše da niko ne zna u kom pravcu će Belgija dalje ići: "Ni novi izbori ne bi doveli do novog odnosa snaga a time ni do pomirenja."