Prijeti li evru inflacija?

Predsjednik njemačke Savezne banke (Bundesbank) Aksel Veber, koji je i član Savjeta Evropske centralne banke (EZB) potvrdio je namjeru da se inflacija u evrozoni drži pod strogom kontrolom. U parlamentarnom Odboru za budžet Veber je rekao da kontrola cijena ostaje cilj i u sadašnjim okolnostima.

Evropska banka zavisna od politike

EZB je na meti kritika, jer je odlučila da kupuje državne obveznice članica evrozone koje su u velikim dugovima. Na taj način stvara se dodatna likvidnost u monetarnom sistemu koju bi, sa druge strane, Evropska centralna banka trebalo da spriječi kako bi smanjila rizik od inflacije. Veber je, inače, odluku da se kupuju državne obveznice, ranije javno kritikovao.

Mihael Hiter, direktor Instituta njemačke privrede (IW) smatra da je Evropska banka u stanju da spriječi inflaciju i da nema opasnosti od nekontrolisanog rasta cijena. Sa tehničke strane borba protiv inflacije nije problem, a Evropska centralna banka ima dovoljno instrumenata za tu borbu. Istina, i Hiter smatra da nije trebalo donositi odluku o kupovini državnih obveznica i dodaje da na taj način „Evropska banka postaje zavisna od politike“. Inače, u Evropskoj banci smatraju da su cijene stabilne ako njihov rast na godišnjem nivou nije veći od dva procenta i Hiter procjenjuje da je taj cilj sljedećih godina moguće ostvariti.

Inflacija nema čime da se hrani

Gustav Horn, direktor Instituta za makroekonomiju i istraživanja konjukture napisao je ovih dana u jednom članku:

„Pitanje od presudnog značaja jeste da li, i kako, visoka likvidnost prerasta u inflaciju. Samo po sebi to se ne dešava, jer to što je u opticaju mnogo gotovine još ne znači da cijene rastu. Do rasta cijena dolazi samo ako postoji namjera da se taj novac i potroši i da je privredna situacija takva da tržište prihvata više cijene“.

Prema Hornu, cijene rastu samo ako domaćinstva po svaku cijenu žele da troše, a privreda da investira. Ukoliko je to praćeno rastom zapošljavanja, a sindikati insistiraju na povećanju plata kako bi se stigle cijene tada postoje sve pretpostavke za nastanak inflatorne spirale.

Horn ima i objašnjenje zbog čega to ne bi trebalo očekivati u doglednoj budućnosti:

“Čak ni prema optimističkim prognozama ne može se očekivati takva konstelacija. Nivo proizvodnje u Evropi još je daleko od onog prije krize i kapaciteti se ne koriste u punoj mjeri. Osim toga, visoka je nezaposlenost. U toj situaciji niti kompanije mogu da podižu cene, niti sindikati da traže rast zarada. Drugim riječima – inflacija nema čime da se hrani“, zaključuje Gustav Horn, direktor Instituta za makroekonomiju i istraživanja konjunkture.

Autori: Ralf Venkel/ Nenad Briski

Odg. urednik: Svetozar Savić