Kirgisistan Wahl

Kirgistan je u proljeće 2OO5. sa takozvanom "tulipanskom revolucijom" dospio na naslovne stranice te u samih vrh svih svjetskih medija. Naime nakon spornih izbora opozicioni pokret je sa masovnim protestima prisilio dugogodišnjeg predsjednika Askara Akajewa da napusti ovu funkciju. Nakon Ukrajine i Gruzije, Kirgistan je bila treća republika bivšeg Sovjetskog saveza u kojoj je zahvaljujući opoziciji došlo do promjene vlasti. Činilo se da Kirgistan tada kreće putem demokratije, no on je u to vrijeme važio kao primjer jedne centralno-azijske države u kojoj je na vlasti bila autoritarna vlada.

Tokom proteklih godina u ovoj zemlji su se neprestano smjenjivale unutarnjo-političke krize. Nekadašnja nada revolucije, predsjednik Kurmanbek Bakijew optuzžio je u međuvremenu opoziciju za zloupotrebu vlasti i brojne nepravilnosti. Tokom proteklih mjeseci uslijedili su masovni protesti, promjene vlade i zahtijevi za ostavkom predsjednika Kirgistana koji su obilježili ovaj period. U centru pažnje je prije svega debata o spornoj reformi ustava. Predsjednik Bakijew je u oktobru ove godine raspisao referendum o novom ustavu. Dan kasnije na iznenađenje svih raspustio je parlament i raspisao nove izbore.

Prijevremeni izbori se dakle održavaju ove nedjelje, 16. decembra. Broj zastupnika u parlamentu se kroz reforme povećao sa 75 na 9O. Oni će prvi put biti birani po većinskom principu preko partijskih lista. Pored toga također je novina i broj žena koje će biti zastupljene u parlamentu od 3O odsto.

Na izbore izlazi 12 partija koje imaju veoma različite šanse da uopšte uđu u parlament. Opozicione partije su podijeljene. Kao najveći favorit važi partija kirgistanskog predsjkednika. Ona bi prema pojedinim procjenama mogla dobiti do 9O mjesta u novom parlamentu i u tom slučaju bi raspolagala dvotrećinskom većinom. Tako bi i u Kirgistanu došlo do sličnih odnosa kao u susjednim zemljama Kasachstanu i Rusiji, gdje već danas u tamošnjim parlamentima dominiraju partije koje su vjerne predsjednicima ovih zemalja.