Primjena presude Sejdić i Finci više nije imperativ za BiH?

Šefovi evropskih diplomatija sa sastanka u Luksemburgu (14.04.) pozvali su institucije i političko vođstvo BiH da se, u saradnji sa civilnim društvom i mladima, prioritetno, u kratkom roku fokusiraju na socijalno-ekonomska pitanja u zemlji. „Na prvom mjestu to je pitanje nezaposlenosti, zatim bolja saradnja u oblastima ekonomskih i fiskalnih politika, stvaranje boljeg poslovnog okruženja, jačanje vladavine prava u zemlji, borba protiv korupcije, i zaštita ljudskih prava“, stoji u posljednjim zaključcima Savjeta ministara EU.

Naglašavajući da je više od 50 procenata mladih u BiH nezaposleno, šefica diplomatije EU, Ketrin Ešton, kazala je da je EU „čula“ legitimne zahtjeve građana BiH i poručila: „Pozivamo vlast u zemlji da obezbjedi konkretne i brze odgovore na opravdanu zabrinutost i težnje svog naroda. Pred oktobarske izbore u BiH neophodno je da se radi više, a ne manje.“

Ešton je navela i spremnost EU da u saradnji sa međunarodnim partnerima pomogne BiH u cilju reforme ekonomije i stvaranja novih mogućnosti za njene građane.

I pored krize u Ukrajini se diskutuje o BiH

Ovoga puta se među zemljama članicama nije čulo dosadašnje insistiranje na primjeni presude Sejdić i Finci kao ključnom preduslovu za nastavak evrointegracija BiH. “To pitanje jeste važno, ali pred BiH je čitav spektar pitanja od kojih je ustavna reforma i Sejdić i Finci samo dio“, kazala je visoka predstavnica Ketrin Ešton i dodala: „Trenutno razgovaramo o širem paketu mjera za rast privrede i zapošljavanje, kako da podržimo ekonomiju i pomjerimo BiH unaprijed, jer ona sad stoji u mjestu.“

Naglašavajući značaj činjenice da zemlje članice EU, pored ozbiljnih kriza u Ukrajini i Siriji, diskutuju i o napretku BiH, šefica diplomatije Hrvatske, Vesna Pusić, je izjavila: „Mi smo naglasili da ne zagovaramo spuštanje kriterijuma, ali zagovaramo proaktivniji, specifičan pristup, koji će omogućiti da BiH dosegne potrebne kriterijume.“

Prema njenim riječima, Bosna i Hercegovina je do sada zbog neispunjavanja visokih kriterijuma stalno „klizila unazad“: „Ono što je visoko na ljestvici jeste da se BiH pomjeri s mjesta. U zaključcima se spominje implementacija Sejdić i Finci kao tema o kojoj treba voditi računa, ali svrha cijelog procesa nije implementacija odluke Sejdić i Finci, već je implementacija te odluke u funkciji normalizacije funkcioniranja institucija u BiH. Drugi cilj je jedna BiH čije institucije funkcionišu i gdje vlada jednakopravnost građana.“

Pusić se u Luksemburgu zauzela i za konkretizovanje veće uloge civilnog društva u BiH: „To znači da bi trebalo motivisati ljude koji su spremni da se angažuju u izbornoj politici, da se kandiduju i preuzmu odgovornost za donošenje odluka. Za tako nešto potrebno je pokazati da postoji svjetlo na kraju tunela, da BiH može da ispuni zadate uslove, a da smo mi spremni da pomognemo.“

Izbori u BiH – još jedna prilika za pokretanje ka EU

Iako je, do sada, stav Brisela bio jasan da predstojeći izbori u BiH neće biti priznati ukoliko ne budu sprovedeni u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava, čini se da je imperativ primjene presude Sejdić i Finci postao „kontinuirani zadatak“ za zemlju, kako do, tako i poslije izbora. Savjet ministara EU je tako pozvao bh. lidere da „što prije poslije opštih oktobarskih izbora preduzmu reforme“ u cilju boljeg funkcionisanja i efikasnosti institucija na svim nivoima, i da riješe primjenu presude Sejdić i Finci. „Nadam se da će se bh. političari urazumiti i učiniti ono što je potrebno. Sejdić i Finci nije tako velika stvar i nadam se da će je završiti, jer višegodišnje zaostajanje BiH ima posljedice po samu zemlju“, izjavio je šef švedske diplomatije Karl Bilt.

I dok jedan broj zemalja članica, na čelu sa Hrvatskom, Slovenijom, ali i Austrijom i Mađarskom, smatraju da je Bosni i Hercegovini potrebna „posebna pažnja i novi pristup“, Bilt ponavlja da umjesto da od EU očekuju „novu strategiju“, ideja o tome „kako dalje“ na evropskom putu mora doći iz same BiH: „BiH je demokratska zemlja kojoj predstoje izbori. Nadam se da će birači u BiH znati da ocijene odgovornost političara za počinjene uspjehe ili neuspjehe.“

Sa sastanka u Luksemburgu (14.04.) šefovi evropskih diplomatija još jednom su potvrdili svoju podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, kao i njenom evropskom putu. Istovremeno, Savjet ministara EU je osudio „secesionističke ideje i politiku razdora“, a ponovljen je i stav da proces evrointegracija BiH stagnira zbog nedostatka političke volje lokalnih lidera, ali i nastavka retorike razdora.

Autorka: Marina Maksimović

Odgovorna urednica: Marina Martinović