1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Prinudni rad iz NS u Kölnu

22. maj 2006

Osnovan Fond "Sjeäanja-odgovrnost za buduänost" iz kojeg se na osnovu gradjanske inicjative u gradu izdaju potvrde u Dokumentacionom centru iz vremena Nacional-socijalizma. Pomjeriti rokove odšertnih zahtijeva.

https://p.dw.com/p/AUsZ
Grad Köln:Pohvalna gradjanska inicjativa
Grad Köln:Pohvalna gradjanska inicjativaFoto: dpa

U vrijeme Nacional-socijalizma i Drugog sdvjetskog rata u Njemačkom Rajhu i okupiranim područjima prinudno je u nehumanim uvjetima radilo na milione ljudi. Osnivanjem Fondacije»Sjećanja-odgovrnost za budućnostNjemačka je zajedno sa svojim firmama pokušala dati do znanja da preuzima dio istorijske i moralne odgovrnosti za ono što ase dogodilo. I dosadašnja pravila o obaštećivanju ovih ljudi dopunila je novim mogućnostima dopune podataka iz tog vremena.Ali,ovaj program se okončava istekom godine i opnaj ko nije postavio zahtijev za odštetom nema šansi da dobije materijalnu nadoknadu.v Zbog toga je Grupa Messelager iz Kelna pokrenula gradjansku inicjativu za istraživanje prinudnog rada u ovom gradu na Rajni,kao i za nastavljanje ispklate odštetne sume. Do sada je ovaj gradjanski pokret od 1990. u Keln, uz pomoć gradske uprave doveo oko 400 bivših prinudnih radnika iz Poljske i Ukrajine, koji su dobili uvid i dopunili dokumentaciju iz

Vremena Trećeg Rajha. Mnogi od njih su radili u industriji,poljoprivredi,kao i podizanju ruševina u razorenom gradu,kao posljedice savezničkog bombardovanja.Oni su dobili i odgovarajuću potvrdu za odštetni zahtijev.

Helena Sykut je napunila 84 godine.Ali,uprkos godina i lošeg zdravlja, ona je zajedno sa sestrom stigla iz Poljske u Köln,kako bi potvrdila da je iz svog sela deportovana u ovaj grad da bi radila na jednom poljoprivrednom gazdinstvu.Njena sestra je već dobila odštetu, na osnovu već pomenute pokrenute inicjative na nivou Njemačke»Sjećanja-odgovonost za budućnost,li je Helena ostala uskraćena u tome:

«Ja trebam imati potvrdu o mom radu.Ali,taj papir mi nedostaje.Mi smo živjeli u nekim barakama i nakon bombardovanja,one su izgorile,a u njima i sva dokumentacija.Sada nemam ništa od papira».

Za ovdašnje vlasti izjava sestre nema pravnu snagu,

jer je čitav postupak obeštaćenje svojevremeno vodila država Poljska. No,grad Köln našao je za shodno da je pozove u goste,kako bi svoju priču navela i u Dokumentacionom Centru iz vremena Nacional-socijalizma. Ona će dobiti potvrdu i na osnovu toga i jedan simbolični iznos iz sredstava pomenutog njemačkog odštetnog Fonda. Ali rok podnošenja zahtijeva isplatu odštete za prinudni rad u Njemačkoj je istekao.

Slučaj Helene Sykut samo je simboličan dokaz o pomoći koju pruža Projektna grupa Messelager i Dokumentacioni ce+ntar iz Vremena Nacional-socijalizma. Mnogi su saznali za inicjativu i hiljade ljudi dobilo je tako potvrde o prinudnom radu u Kölnu.

U takozvani»El-De-Haus u Kölnu,gdje je smješten Centar dnevno pristiže izmedju 30-60 zahtijeva,ljudi sa područja Jugo-Istočne i Srednje Evrope. To nije nimalo laka zadaća,posebno kada je riječ o Poljskoj.

Poljska nije spadala u moćne sile pobjednice i dokumentacija vodjena u preduzećima o prinudnom radu je zanemarivana ili nestala. Tako je njima bilo teže, nego li Rusima ili Ukrajincima, da pokažu dokumentaciju kaže Christina Welke,jedan od osnivača Projektne grupe

Messelager,koja u saradnji sa Dokumentacionim centrom i gradom provodi program posjete bivših prinudnih radnika. Tako Ukrajinci i Poljaci odlaze na mjesta gdje su radili,kako bi nakon 60 godina potvrdili ono što se dešavalo.

«Mi srećom imamo jedan veliki plan grada iz tog vremena,tako da se može spoznati gdje se radilo,gdje su bili logori i gdje su bile firme.Sve to je zavedeno u papire,tako da na osnovu izjava danas možemo utvrditi da li je stvarno neko tu i bio.Na osnovu te posjete izdajemo i odgovarajuću potvrdu.»

Dokumnentacioni centar iz Köna do sada je izdao oko 2000 takvih potvrda.Ali, s istekom roka, sve je teže da ovakvi dokazi budu i prihvaćeni.S tim se ne slaže jedna od tzv.Karmeliten-sestara Traude Burth koja je bila u Berlinu i kaže.

«Mi znamo da se treba pridržavati rokova.Ali,ovo je humanitarna akcija da se ovim ljudima,pruinudnim radnicima prije šest decenija pomogne,a nikako da se shvati kako trasžimo sažaljenje.»

Iako gradjanska inicjativa «Messelager» zvuči i utopijski,

Aktivisti smatraju da to ništa manje nije realno,nego zahtijevi ljudi od prije nekoliko godina,akže Christina Welker

«Mi se zalažemo da se rokovi podnošenja zahtijeva ukinu. Pokušaćemo kod firmi, gdje su ljudi radili, iako je novca sve manje, iznaći nova sredstva. Mislim da ćemo uspjeti,kao što smo uspjeli osnivanje Fonda»Sjećanje-odgovornost za budućnost»

Barbara Cöllen