Privatnost u različitim kulturama

"Treba mi malo odstojanja", kaže mala Cristina svojoj meksičkoj majki. Ona povlači kćerku k sebi, strogo govoreći: "Između nas nema odstojanja!" Ta scena iz američke komedije "Spanglish" pokazuje koliko je drugačije shvatanje privatnosti u različitim kulturama. Biti sam, slobodno se razvijati bez da nam drugi smetaju – u zapadnjačkim kulturama je privatnost ljudi običaj i pravo.U Njemačkoj se privatnost smatra prostorom u kojem se osoba može ponašati slobodno i ležerno, bez da ga drugi mogu posmatrati ili slušati. U SAD-u je privatnost - "the right to be let alone" – pravo da nas puste na miru.

Kontaktne protiv nekontaktnih kultura

Nemaju sve kulture isto shvatanje privatnosti. Istraživači kulture dijele zemlje na takozvane "kontaktne kulture", u čijem središtu stoji zajednica i "nekontaktne kulture", koje odlikuje individualizam. Nizozemski psiholog prof. Geert Hofstede već decenijama istražuje vrijednosti u kulturama širom svijeta. Za njega, shvatanje privatnosti zavisi od individualizma ili kolektivizma kulture. Ne samo to: "Koliko privatnosti neko ima zavisi i od toga koliko ima prostora i, samim time, bogatstva. Bogatstvo dolazi prije individualizma", dodaje Hofstede.

U kontaktne kulture spadaju arapski svijet, Latinska Amerika i južna Evropa. U tim kulturama ima mnogo bliskosti i tjelesnog kontakta među ljudima. U nekontaktnim kulturama kao što je sjeverna Evropa, tjelesni kontak se ograničava na najneophodnije. Hofstede to naziva "ugodnom udaljenošću", distancom koju ljudi drže da bi se osjećali ugodno.

Migranti osjećaju razlike

Pogotovo ljudi koji imigriraju u Njemačku osjete kulturne razlike na polju privatnosti. Tako kaže i Iranac Eskandar Abadi: "U Iranu je teško povući se u samoću. Nas 12 djece je dijelilo dvije sobe." S druge strane, tvrdi Abadi, u Njemačkoj sve ima svoje mjesto i svako ima svoju sobu. Kada se Abadi prisjeća svog vremena u Iranu, mora se nasmijati: "Majka me posjetila u mojoj sićušnoj studentskoj sobi. Rekao sam joj da moram učiti, pa je sjela i bila mirna. Minutu kasnije me prekinula i pitala da li napredujem i da li mi treba pomoć."

Kineskinja Lin Fu, koja je došla u Njemačku prije 13 godina, primjećuje kulturne razlike kod svoje šestogodišnje kćerke: "Napravila je tablicu na kojoj piše: ‚Molim pokucajte‘. Objesila je to na vrata svoje sobe", kaže Fu. U njenoj kulturi, tako nešto bi bilo nezamislivo. Ipak, Fu misli da je to interesantno: Tablica na vratima je simbolična gesta po kojoj se može prepoznati prelaz kultura. Hofstede ovo smatra takozvanim trogeneracijskim procesom: "Prva generacija je u najranijih deset godina života prihvatila određene vrijednosti, koje nosi sa sobom kroz čitav život. Njihova djeca, druga generacija, doživljavaju dva različita sistema vrijednosti kod kuće i u školi. Zbog toga se ponekad osjećaju izgubljeno. Treća generacija je potpuno prilagođena novoj kulturi, iako u porodici postoji još nekoliko tradicija iz stare kulture", kaže Hofstede.

Privatnost u međunarodnom poslovnom svijetu

Shvatanje privatnosti u drugim zemljama ogleda se i u poslovnoj svakodnevnici. Pogotovo ako se radi o međunarodnim sastancima. Alexander Groth ekspert za savjetovanje osoba na rukovodećim pozicijama je sudjelovao na konferencijama širom svijeta i može govoriti na osnovu vlastitog iskustva: "Muškarci u Argentini prilaze vam strahovito blizu. Osjetite njihov dah na svom licu i stalno vas gurkaju", rekao je Groth. Za nekog iz sjeverne Evrope, to je veoma neugodno. U Indiji su mu se još više približavali: "Zamislite da vas indijski kolega vodi u restoran i pritom vas drži za ruku. Kao Evropljanina, to vas učini vrlo nervoznim".

U poslovnom svijetu, interkulturalna komunikacija je poželjna tema. Brojni autori knjiga o menadžmentu, zajedno sa istraživačima kulture, nastoje ispitati različite zemlje. U međuvremenu, sociolozi još uvijek razmišljaju o tome šta "privatnost" uopšte znači. Nije lahko definisati taj pojam: "Privatnost je poprilično suptilna, može se mjeriti samo tjelesnim rastojanjem", kaže Hofstede. Definisanje pojma dodatno otežava činjenica da se privatnost različito shvata ne samo od kulture do kulture, već i od osobe do osobe. Zbog toga američka profesorica filozofije Julie C. Inness u svojoj publikaciji "Privatnost, intimnost i izolacija" tvrdi: Svijet privatnosti je haotičan.

Autori: Ananda Grade / Melina Borčak

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić