1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Privredna rubrika

Uredio i vodio: Mehmed Smajić11. januar 2007

-Sve je pitanje procjene. Istraga protiv njemačkih preduzeća zbog podmićivanja u Iraku -Njemački proizvodi traženi na američkom tržištu -Vijetnam postao 150-ti član Svjetske trgovinske organizacije

https://p.dw.com/p/AVif
Foto: AP

Istraga zbog podmićivanja

«Imali mene tu», mogla bi glasiti parola koju je primjenjivao bivši irački diktator Sadam Husein, prilikom odlučivanja o tome koje će inostrano preduzeće dobiti određeni posao. Da bi neko preduzeće, pa bilo to i u okviru UN-ovog programa «Nafta za hranu» dobilo posao, bilo je primorano da za podmićivanja izdvoji određena sredstva. Među tim preduzećima je više od 60 iz Njemačke protiv kojih je počela istraga o ilegalnim isplatama bivšem iračkom režimu.

Brojke zvuče upečatljivo: 17 državnih tužilaca u 16 njemačkih saveznih zemalja trenutno provode istragu protiv 46 njemačkih preduzeća koja se sumnjiče za ilegalne isplate na račun bivšeg režima Sadama Huseina. Sve je počelo nakon izvještaja Ujedinjenih Nacija kojeg je u oktobru 2005-te godine objavio Pol Voker, koji je predsjedavao komisijom koja je ispitivala korupciju u programu nafta-za-hranu. Prema tom izvještaju, oko 2.250 preduzeća iz cijelog svijeta je za podmićivanje, isplatilo 3 milijarde i 300 miliona dolara. Državni tužilac Anton Wilkler iz Minhena:

«Istraga je pokrenuta na osnovu Volkerovog izvještaja u kojem stoji da su pored ostalih i njemačke firme isplaćivale novac bivšem režimu. Državno tužilaštvo u Minhenu trenutno vodi postupak zbog povrede zakona o vanjskoj tgovini, što znači da su određena preduzeća isplatama prekršile embargo koji je ranije uveden ovoj zemlji».

Na listi UN-a se nalaze imena preko 60 njemačkih preduzeća. Trenutno se postupak vodi protiv 46, među kojima suDaimlerChrysler, Linde, Siemens, Fresenius Medical Care, Braun Melsungen, kao i protiv čitavog niza srednjih preduzeća. Slučajevi su veoma različiti kada je riječ o sumama o kojima se govori. One se kreću od 1.270 do 190.000 dolara. Dali se radi o «podmićivanju u međunarodnom trgovinskom saobraćaju» ili povredi zakona o vanjskoj trgovini, pitanje je na koje će odgovor dati pravosuđe, mišljenja je minhenski državni tužilac, Anton Winkler:

«Trenutno ne mogu presuditi jer se na slučajeve mora različito gledati. Trenutno nemamo tačna saznanja dali su u sve to uključena preduzeća koja su predmet istrage a koja su u okviru programa « nafta za hranu», kao njemačka preduzeća, bila u to uključena. Moramo sačekati da se okonča istraga nakon čega ćemo saznati pravu istinu».

Činjenica je da je Njemačka od zalivskog rata 1991 godine povremeno bila najvažniji trgovinski partner Iraka. Također je činjenica da je Sadam Husein od svakog ugovora u okviru programa «nafta za hranu» očekivao 10 odsto od vrijednosti ugovora. Samo je pitanje, može li se taj iznos isplatiti kao novac za podmićivanje? Novac je u te svrhe isplaćivan kako bi iz igre ispala konkurencija koja je također za to izdvajala novac.

Ukoliko se dokaže da je novac izdvajan za podmićivanje, otvoreno ostaje pitanje pravne procjene. Trenutno većina državnih tužilaca teži ka tome da se ne radi o potkupljivanju i podmićivanju nego o kršenju embarga koji je tada bio na snazi. Transparency International, organizacija koja se širom svijeta bavi borbom protiv korupcije je suzdržana. Peter von Blomberg, zamjenik predsjednika ove organizacije u Njemačkoj kaže da Transparency ne želi podcijeniti cijelu stvar, ali želi ipak sačekati konkretnije dokate i informacije.

Njemački proizvodi traženi na američkom tržištu

Njemačka se naime ne bi trebala brinuti kada je riječ o izvozu u SAD. Tamo su njemački proizvodi pravi bum i to u svim oblastima. Neke od snova koje sanjaju Amerikanci, može ispuniti Njemačka.

911, kaže se u jednom reklamnom spotu je probudio strasti, a to je ustanju samo Porše. On je najbolji odraz onoga što smo mi. Da bi srce Amerikanaca brže kucalo, sportski automobili, terenska i luksuzna vozila moraju biti «Made in Germany». Skoro jedna trećina uvoza iz Njemačke ima četiri točka, kaže Klaus-Dieter Ordemann, osoba koja u SAD zastupa interese Njemačke.

«Ovdje je već dugo vremena velika potražnja za automobilima i auto dijelovima što je najveći dio izvoznih dijelova kada je riječ o izvozu u SAD. Velika potražnja vlada i za mašinama u građevinskoj branši kao i ostalim tehnološkim, optičkim i farmaceutskim proizvodima».

Ukoliko ljude na ulici pitate o tipičnim njemačkim proizvodima, ono što im prvo pada na pamet je marka negog poznatog automobila, a nakon toga vrsta piva koje je teško naći na njemačkom tržištu.

«Interesantno je što privredni odnosi između Njemačke i SAD za vrijeme iračke krize nisu poremećeni. Amerikanci, koji rado kupuju, nisu su se dali omesti u kupovini njemačkih prozivoda zbog političkih nesuglasica. Čak šta više, obim trgovnskih odnosa između Njemačke i SAD se u posljednjih godinu dana povećao».

Uvođenje Eura je njemački izvoz u Ameriku načinio skupljim. Prema procjenama eksperata, cijena njemačkih proizvoda u SAD se nije znatno povećala.

Amerika se nakon terorističkih napada od 11.Septembra 2001 godine promijenila. Sigurnost je od male brige postala velika industrija. Smart Technologies, takođe i iz Njemačke, je prema Ordemannovim riječima, postala tražena:

«»To su High-tech proizvodi koji se koriste u području sigurnosti. Zamislite samo aerodrome, optička mjerenja, digitalne otiske pristiju , firme koje za ulazak u svoje prostorije koriste digitalnu tehnologiju. Praktično, cijelo područje koje pokriva polje sigurnosti i to ne samo na državnom nivou nego i kod privatnih poduzetnika».

U svakom slučaju, ljepše od svih skenera i digitalnih iskaznica su njemački četverotočkaši. Zbog njih je šef Daimler-Chryslera Dieter Zetsche imao veliki uspjeh sa reklamnom kapanjom u kojoj je kao «Dr.Z», amerikancima pojasno da nema ništa boljeg od njemačkog automobila. Zašto ne, jer smo ga na kraju krajeva, mi izmislili.

Vijetnam 150 član Svjetske trgovinske organizacije

Vijetnam je postao 150 članica Svjetske trgovinske organizacije. Nakon Kine, Vijetnam može pokazati najveći privredni rast. Prema procjenama azijske razvojne banke, privredni rast će ove godine iznositi i do osam procenata.

Bruto društveni proizvod Vijetnama je prošle godine porastao u prosjeku za oko 7,5 procenata i iznosio je preko 60 milijardi američkih dolara. Vlada ove zemlje želi da Vijetnam do 2010 godine postane tzv.zemlja u razvoju i do 2020 u potpunosti industrijska zemlja. Izgledati da to ostvari leže u članstvu Svjetske trgovinske organizacije, kaže Le Dang Doanh, vodeći savjetnik za privredu vijetnamske vlade.

«Za Vijetnam je ovo jedan od najvažnijih zaokreta. Ulaskom u Svjetsku trgovinsku organizaciju, stvorene su mogućnosti da se i sam poboljša na polju privrede. Članstvo će zemlju napraviti dinamičnijom i pobrinuti se da Vijetnam postane zemlja u procvatu. Vrijeme ulaska u Svjetsku trgovinsku organizaciju je veoma dobro».

Privredni procvat u Vijetnamu je počeo prije 20 godina uvođenjem nove privredne politike. Preokret na privrednoj liberalizaciji zemlje nazvan «Doimoi» se nastavlja. Mnogi koncerni koji se nalaze u državnom vlasništvu, u narednih nekoliko godina će biti u potpunosti ili djelimično privatizirani. Među ovim koncernima je i avio- kompanija «Vietnam Airlines».

Liberalizacija privrede je bio jedan od uslova za ulazak Vijetnama u Svjetsku trgovinsku organizaciju. Vijetnam je obećao da će u narednih nekoliko godina smanjiti carine i inostranim firmama dozvoliti ulazak u Vijetnamsko tržište.

Zauzvrat će proizvodi iz Vijetnama kao što su cipele, kafa, tekstilni proizvodi i proizvodi od ribe moći biti isporučivani u ostalih 149 članica Svjetske trgovinske organizacije u neograničenim količinama. Za mnoga mala i srednja preduzeća će otvaranje Vijetnama svjetskoj trgovini donijeti i probleme, mišljenja je savetnik za privredna pitanja vijetnamske vlade Le Dang Doanh.

«Vijetnamski poduzetnici su još uvijek tako reći mali i nemaju iskustva na međunarodnom tržištu jer je većina relativno nova. Oni moraju izraditi novu strategiju i sarađivati sa inostranim preduzećima kako bi izrasli u velike poduzetnike i to upravo sada kada se Vijetnam intergiše u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

Sveukupno gledano, napori Vijetnama u smanjenju siromaštva bi ulaskom u Svjetsku trgovinsku organizaciju mogli zadobiti uzvratni udarac. Od sredine 90 –tih godina je broj siromašnih sa 50 smanjen na 20 posto. Međutim, konkurencija sa poljoprivrednim proizvodima iz inostranstva bi prema procjenama eksperata zemlji mogli donijeti nove probleme.