Privredna rubrika

U Njemačkoj nedostaje kvalifikovane radne snage

Zvuči dramatično, ali u Njemačkoj se vodi neka vrsta rata oko «pametnih glava». Zemlji je potrebno više od 8 hiljada inžinjera i tehničara. Ljetos je taj broj bio niži za hlijadu radnika. Najgora situacija je kod softverskih kompanija i kompjuterskih operatera. Tamo se više od polovine preduzeća žali da ne mogu da posluju jer im nedostaje kvalifikovano osoblje. S obzirom na broj od 4 miliona nezaposlenih, to zvuči paradoksalno, ali Oliver Hajkaus, stručnjak za tržište rada objašnjava:

"Kada se pogleda na strukturu nezaposlenih, dolazi se do podatka da nažalost njih 40 odsto nije kvalifikovano. U tom smislu oni nisu ni ciljna grupa za poslodavce, što je naravno veliki problem."

S obzirom na traženu kvalifikaciju, nije lako obučiti nekvalifikovane osobe. Takođe ni nezaposleni koji su obavljali kvalifikovane poslove, u mnogim preduzećima imaju ograničene šanse, kaže Bernhard Roleder, šef udruženja BITKOM. Riječ je o kompijuterskoj branši.

"Znanje u našoj branši brzo zastarijeva. Nakon pet godina ostaje samo osnovno i metodsko znanje. Ostalo mora da se osvježi."

Preduzeća kritikuju prije svega njemački sistem obrazovanja i daljeg usavršavanja. tu spadaju i tehnički fakulteti koji obrazuju sve manje diplomaca. Danas se mora vječno učiti, kaže stručnjak za tržište rada Hajkaus i dodaje da se to prepoznaje i u politici. Njemački ministar za rad Franc Munterfering odlazi korak dalje:

"Moramo da koristimo i velike, tihe resurse, kako ih uvijek nazivamo. Moramo mlade da uvodimo brže u posao, i žene moraju da dobiju šansu. Isto tako ne treba da zapostavimo znanje i iskustvo starijih."

Ipak ekonomija može malo šta da učini sa ovakvim izjavama. Ekonomiji je potrebna stručna radna snaga ovdje i sada, inače se mora pričekati sa ulaganjima ili premjestiti oblasti naučnog rada u inostranstvu.

2006-ta pozitivna za Njemačku autoindustriju

A inostranstvo je najveći oslonac za njemačku autoindustriju. Njemačka autoindustrija i dalje najviše svojih proizvoda plasira u inostranstvo. Ove godine je u inostranstvo izvezeno tri miliona i 900.000 automobila što je novi rekord, kaže Bernd Gotšalk, predsjednik udruženja njemačke autoindustrije.

Njemačka autoindustrija i dalje najviše svojih proizvoda plasira u inostranstvo. Ove godine je u inostranstvo izvezeno tri miliona i 900.000 automobila što je novi rekord, kaže Bernd Gotšalk, predsjednik udruženja njemačke autoindustrije.

« Koliko smo zaista uspješni, pokazuje broj. Izvozom ovolikog broja automobila smo došli do pozitivnog magičnog salda od 100 milijardi eura. Ni jedan drugi produkt u Njemačkoj nema status svjetskog prvaka u izvozu kao što je automobil».

Sveukupno, obrt njemačke autoindustrije u 2006-toj godini je 250 milijardi Eura, što znači plus od 20 milijardi. Trgovina sa inostranstvom povećana sa devet procenata je znatno porasla u odnosu na unutrašnju sa četiri procenta. Međutim, i u unutrašnjoj trgovini nije sve tako loše. Ove godine je u Njemačkoj prodato tri miliona i 400.000 novih automobila. Gotšalk smatra da proizvođači automobila razlog u većoj prodaji automobila u Njemačkoj vide u predstojećem povećanju Poreza na dodatnu vrijednost.

«Nismo imali zlatnu jesen ili zlatni oktobar, ali jesmo jedan zlatni kvartal koji će nam donijeti veću prodaju».

Međutim, za nerednu godinu i ne izgleda sve tako ružičasto. U prvom kvartalu će biti prodato znatno manje automobila, a razlog je otkazivanje kupovine u posljednjim sedmicama ove godine.

Gotšalka smatra da povećanje Poreza na dodatnu vrijednost i ostale olakšice za radnike čije je radno mjesto udaljenije od mjesta stanovanja kao i poreska reforma za poduzetnike, neće donijeti neophodna otpuštanja radnika u autoindustriji. Isto tako će izvoz i prodaja unutar zemlje tokom naredne godine stagnirati. Poroizvođači automobila moraju i dalje koristiti tržišta u Aziji i Istočnoj Evropi kako bi bilježili dobre rezultate.

«Njemačka je prošle godine po prodaji putničkih automobila bila ispred Kine. Već ove godine to nije tako, a naredne će Kina sa 4,6 miliona prodatih putničkih automobila vjerovatno prestići Japan. Indijsko tržište, kada je riječ o putničkim automobilima je već ove godine veće od Meksičkog i u sjenu je bacilo zemlje kao što je recimo Španija. Rusko tržište će recimo u narednih nekoliko godina biti veće od Brazilskog».

Njemačka autoindustrija sve više svojih proizvodnih pogona otvara u zemljama kao što su recimo Rusija i Kina. Međutim, kineski proizvođači se kao konkurencija ne smiju podcijeniti.

Telekom Srbija previše platio za Telekom Srpske

Premijer Federacije BiH Ahmet Hadžipašić ocijenio je da će odluka "Telekoma Srbije" da kupi 65 odsto akcija "Telekoma Srpske" imati negativan efekat na preostala dva bosanska operatera - "BH telekom" i "HT Mostar". Ukoliko preostala dva telekoma u BiH ne naprave zaokret u brzini donošenja strateških odluka štete će biti velike i uskoro će se "gledati u leđa Republike Sprske",smatra Hadžipašić. O prodaji telekoma Srpske, kolega iz srpske redakcije Radija DW, Nebojša Jakovljević je razgovarao sa profesorom ekonomije sa Univerziteta u Banja Luci Rajkom Tomašem.