Priznanje astronautima NASA-e

Okupljanje je bilo upriličeno u jednom eksluzivnom klubu u glavnom sjedištu NASA-e u Vašingtonu. Nestrpljenje sedam astronauta bilo je primjetno. Svi oni bili su članovi misije Apollo koja je 60-tih godina Amerikance odvela na mjesec. Tu je bio i Buz Aldrin, drugi čovjek koji je nakon Neila Armstronga (Nil Armstrong) prije 40 godina stupio na mjesečevo tlo.

Ono što bi svima, kako su istakli jučer (20.07.) u Vašingtonu, bilo najdraže jeste da još jednom, ovaj put još dalje, odlete u svemir. No, što se budućnosti američkih odlazaka u svemir tiče, stvari trenutno nisu povoljne. Space Shuttle (Spejs šatl) će samo još nekoliko puta krenuti na svoj put prema međunarodnoj svemirskoj stanici.

Planovi NASA-e predviđaju da on koncem 2010 godine bude povučen iz upotrebe. I međunarodna svemirska stanica ISS bi trebala 2016. godine uništena. Također i naredni veliki cilj – vratiti se ponovo na Mjesec, a onda dalje na Mars, uslovljen je finansijskim stanjem u zemlji. Trenutno se vrše provjere o tome u kom pravcu će se sve to odvijati.

Nedostatak investicija

Pioniri američke astronomije smatraju da je greška prije svih iz finansijskih razloga prijevremeno okončati rad shuttla i ISS-a. Walt Cunningham (Volt Kaningem), koji je bio član misije Apollo 7 kaže:

„Investicije koje su uložene u odlazak u svemir 60-tih godina isplaćivale su se 30 godina nakon toga. To je ubrzalo razvoj tehnologije i pomoglo da izrastemo u vodeću ekonomsku silu. Danas nemamo investiciju koja bi se mogla porediti sa tom. Neko poslanicima u Kongresu u Vašingtonu mora pojasniti da postoji razlika između troškova i investicija. 60-tih godina je za svemirska istraživanja iz budžeta izdvajano do četiri posto. Sada očito smatramo da je 0,6, procenata koliko se izdvaja danas previše. Ja smatram da je to idiotski.“

Da američka Vlada nije spremna više novaca investirati u svemirska istraživanja ima veze i sa problemom imidža. Svi na svijetu znaju ko je Neil Armstrong i Buzz Aldrin i svi su prije 40 godina sjedili ispred televizijskih ekrana i pratili prvo spuštanje čovjeka na mjesec. No, ko danas može nabrojati članove posade Endeavour-a koji trenutno lebdi iznad naših glava? Ono što su pioniri američke astronomije jučer u Vašingtonu poželjeli jest da NASA poduzme novo istraživačko putovanje. Drugim riječima planovi ne bi trebali biti da čovjek odleti do Marsa i natrag, već bi NASA trebala težiti tome da se ljudi zaista mogu naseliti na Marsu.

Autor: Christina Bergmann/Zorica Ilić

Odg. urednica: Belma Fazlagić