Proširenje EU-a u krizi

List "Neue Zürcher Zeitung" analizira rad i saradnju unutar organa Unije i donosi zaključak kako su i jedno i drugo na zadovoljavajućem nivou. Ipak, komplikovani procesi glasanja zahtijevaju nova pravila, reforme koje će omogućiti dalje proširenje. Riječ je naravno o Lisabonskom ugovoru, o čemu "Neue Zürcher Zeitung" piše:

"Proces Evropskog ujedinjenja se može uporediti sa biciklom - čim prestane da se kotrlja on padne. Ovo su riječi bivšeg predsjednika Evropske komisije Žaka Delora. Ipak, tvrdnja da samo Lisabonski ugovor omogućava nastavak procesa proširenja nije sasvim tačna. Pet godina nakon prvog kruga proširenja je vidljivo da su se nove članice, bez obzira na sve privredne i istorijske razlike, uspješno integrisale, te da je sposobnost Unije da djeluje ostala nepromijenjena. Ovakav zaključak ukazuje i na mogućnost nastavka procesa proširenja. Istovremeno se mora voditi računa o toma da buduće članice ispunjavaju određene preduslove ukoliko i ubuduće želi da se obezbijedi uspješan rad organa u Briselu", preporučuje novinar lista "Neue Zürcher Zeitung".

Zemlje zapadnog Balkana u redu za čekanje

List "Die Welt" piše: Zapadni Balkan, sa izuzetkom Hrvatske, udaljen je nekoliko svjetlosnih godina od ispunjavanja uslova za članstvo u Evropskoj uniji. Većina zemalja je i dalje siromašno. Mjesečna primanja u Albaniji su nešto malo iznad 200 eura, a svaki treći građanin je nezaposlen. Makedonija nema funkacionalnu tržišnu privredu, dok BiH i 15 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma još uvijek nije funkcionalna država. Međutim, da li će to na kraju igrati ikakvu ulogu?, pita se novinar lista "Die Welt" i nastavlja:

"Za Njemaču i Francusku je u prvom planu sasvim drugo pitanje. Obje ove zemlje traže prvo "produbljenje" Unije pa tek onda proširenje. Što znači da bez poboljšanja sposobnosti djelovanja EU-a i Lisabonskog sporazuma o reformi Evropske unije nema pristupa novih članica Uniji, pa ni same Hrvatske. Mnogi šefovi vlada su ljuti zbog unaprijed formulisanih ciljeva. Ipak, briselska pijaca će pronaći riješenje za taj problem", optimističan je novinar lista "Die Welt".

Kada talibani počnu ispostavljati račune

Danas (30.4.200) su jedna od glavnih tema u njemačkim medijima napadi na njemačke vojnike u Afganistanu i to u vrijeme dok u toj zemlji boravi njemački ministar vanjskih poslova Frank-Valter Štajnmajer (Frank-Walter Steinmeier).

"Štajnmajerova posjeta je vjerovatno najveći povod za napad na njemačke vojnike, piše novinar lista "Süddeutsche Zeitung" i konstatuje da bi za talibane bio trijumf ukoliko njemački ministar vanjskih poslova prekine svoje putovanje. Njemačku kancelarku je nedavno u Afganistanu također pratilo nekoliko raketnih napada. Dakle, scenario je uvijek isti. Talibani znaju da je njemački vojni angažman u Afganistanu dosta sporan. Oni znaju da je političko vodtstvo u Berlinu malo uradilo na tome da vlastitu zemlju pripremi za misiju u kojoj ginu vojnici. Politika se, ako se tako može uopšteno reći, boji Afganistana i predstojećih izbora u Njemačkoj. Sve to znaju talibani što Njemačku čini dosta ranjivom. Njemački vojnici su poslani u Afganistan kako bi uspostavili sigurnost. Oni napokon trebaju punu političku podršku", smatra novinar lista "Süddeutsche Zeitung" .

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Zoran Arbutina