"Problematična" Nova Ljubljanska banka

U članku pod naslovom "Problematično dijete Slovenije", Neue Zürcher Zeitung (NZZ) piše o financijskim problemima u kojima se nalazi Nova Ljubljanska banka (NLB) i s tim u svezi financijskom krizom koja potresa Sloveniju. NZZ piše da se toj banci može pripisati krivnja što se o članici EU Sloveniji govori da bi mogla biti naredni kandidat za "zaštitni kišobran". List, shodno naslovu članka, pojašnjava da taj nacionalni financijski institut (NLB, op.a.), koji kontrolira tržišni udio od 27%, važi kao "gospodarski problematično dijete" zemlje. "Ali ni sama vlada u Ljubljani, koja ima većinski udio u NLB-u, ne zna koliko je doista ozbiljna situacija s tom bankom", dodaje NZZ.

"V.d. predsjednika banke, Božo Jašovič, je u petak (6.7.) u jednom intervjuu pokušao smiriti duhove. Kazao je da se banka nalazi u boljem stanju nego što to mediji predstavljaju. Šef banke je međutim potvrdio da se NLB bori s 3 milijarde eura kredita za dokapitalizaciju; to je oko 20% kreditnog portfolija. NLB je doduše prije nekoliko dana rekapitalizirana državnim novcem u iznosu od 383 milijuna eura. No, već je skoro dogovoreno da je banci potreban dodatni kapital; procjene se kreću od 200 do 500 milijuna eura. Ministar financija Janez Šušteršič ipak nije sasvim isključio mogućnost podnošenja zahtjeva za EU pomoć", pojašnjava NZZ.

Bruxellesu treba više novca zbog Hrvatske

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) prenosi da bi se zbog pristupa Hrvatske Europskoj uniji trebao korigirati financijski okvir EU-a, odnosno imati veći obujam za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Zbog toga prijedloga Europske komisije bi moglo doći do zaoštravanja sukoba s članicama oko EU financija, piše ovaj list.

"Prema novoj računici Europske komisije, ukupni volumen za sedam godina bi trebao iznositi 1.033 milijardi, umjesto 1.025 milijardi eura. To je u Bruxellesu izjavio povjerenik za proračun Janusz Lewandowski. Iznos se povisio jer je Komisija svoj prijedlog od lipnja 2011. sada prilagodila zbog pristupa Hrvatske Uniji i promijenjene gospodarske situacije", pojašnjava FAZ.

"Tako govore pučisti" u Rumunjskoj

Ovaj njemački dnevni list se u svome tiskanom izdanju na naslovnici osvrće na krizu vlasti u Rumunjskoj i prošlotjednu odluku o smjeni predsjednika Traiana Basescua. FAZ u članku pod naslovom "Tako govore pučisti" komentira da je trenutačno djelovanje političara socijalno liberalnog vladajućeg saveza USL tipično gledište kakvo su svojevremeno imali i komunisti koji nisu pravili razliku između partije i države.

"Suspenzija predsjednika u parlamentu u petak navečer je bila jasno kršenje ustava, u kojem stoji da tek 'teški prekršaji protiv ustava' pravdaju smjenu predsjednika. Prema stručnom mišljenju Ustavnog suda o zahtjevu za smjenu predsjednika međutim ni u jednoj točki nije utvrđeno da Basescu snosi krivnju za takav jedan prekršaj. Basescu je ipak morao otići! Otkad je na vlasti vlada Victora Pontasa, nestaju granice razdiobe vlasti (zakonodavna, izvršna i sudska vlast, op.a.). Parlament se usuđuje da izriče i izvršava zakon. Vlada zloupotrebljava instrument izvanredne zakonske uredbe kako bi imala potpunu moć u državi. A na oporbu se vrši masivni pritisak", pojašnjava FAZ i dodaje da je Basescu morao otići jer se kao nijedan drugi političar zalagao za neovisnost sudstva. "Uklanjanje Basescua je bio tek etapni cilj. Na koncu se radi o tome da se pravosuđe ponovno stavi pod političku kontrolu", piše FAZ.

Autorica: Marina Martinović

Odg. urednica: Jasmina Rose