1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sprach- und Integrationsmittler

20. septembar 2011

Oni su nesigurni, plašljivi i ne znaju kako da se izraze. Brojni migranti u Njemačkoj imaju probleme kad idu kod ljekara, u policiju ili na roditeljski sastanak u školu. Nesporazumi gotovo da se očekuju.

https://p.dw.com/p/12cgt
Prevodioci koji rade u okviru projekta "Sprint"
Prevodioci koji rade u okviru projekta "Sprint"Foto: Sabine Damaschke

Kako bi njihovo sporazumjevanje bilo uspješnije i na kulturnom i na jezičkom planu, u Vupertalu su sa radom počeli takozvani jezički i integracioni posrednici. Njihov rad odvija se veoma uspješno, na klinikama, u državnim službama i školama u Sjevernoj Rajni Vestfaliji. Projekat Sprint, u okviru kojeg rade, veoma je tražen i u drugim dijelovima Njemačke.

Najviše poziva iz centara za traženje posla

Servet Ciftehan
Servet CiftehanFoto: Sabine Damaschke

Nije nimalo lak posao prevesti njemački birokratski jezik na turski. Upravo zato je Servet Siftehan zatražio pomoć svog kolege Mehmeta Jildia. Dvojica muškaraca sjede pred računarom u velikoj kancelariji sa dvadeset drugih prevodilaca. U toj prostoriji rijetko vlada gužva zato što tumači mahom rade na terenu, u školama, vrtićima, klinikama ili državnim službama. Zainteresovanost za njihove usluge je velika.

Serveta Siftehana to nimalo ne čudi: „Prije 14 godina, kada sam došao u Njemačku, nije postojala ovakva mogućnost. Sami smo morali da nađemo nekoga da nam pomogne. Sada drugi useljenici preko nas imaju mogućnost da se izraze. A ljudi žele da budu shvaćeni u životu“, kaže Servet.

Već osam mjeseci ovaj kurdski novinar radi u okviru Sprinta, projekta u Vupertalu. Veoma često prevodi povjerljive razgovore. Završio je dvogodišnju školu za jezičkog i integracionog tumača. Ova vrsta školovanja postoji od 2002. godine. Mnogi od polaznika su nekadašnje izbjeglice koji danas rade u raznim državnim ustanovama.

Heike Timmen
Heike TimmenFoto: Sabine Damaschke

„Najviše poziva imamo iz centara za pronalaženje posla, centara za mlade i različitih savjetovališta. Na drugom mjestu se nalaze zdravstveni centri. U školstvu je potražnja takođe velika, mada se tu postavlja pitanje finansiranja“, kaže Hajke Timen, direktorka projekta.

Finansije i dalje neregulisane

U pojedinim njemačkim gradovima već postoji budžet za interkulturalne tumače. Ipak, u Njemačkoj ni finansiranje ni obuka za tu vrstu profesije nisu jasno definisana. U Holandiji i Švajcarskoj, na primjer, država preuzima troškove, a nadregionalni centri koordinišu rad tumača.

U Njemačkoj, naprotiv, svako smije da prevodi bez obzira da li se radi o rođacima useljenika ili čistačicama koje potiču iz iste zemlje. Tamilka Kirija Kempf  je često pomagala svojim sunarodnjacima iz Šri Lanke u sporazumjevanju sa njemačkim vlastima. Otkako je završila školu za jezičkog i integracionog tumača, prevodi drugačije.

Kirija Kämpf
Kirija KämpfFoto: Sabine Damaschke

„Prevodim samo ono što čujem. Ranije sam se trudila da pomognem klijentima ili da donesem nekakvu korist tim ljudima. Mislila sam da je moj posao da pomognem svojim sunarodnjacima, ponekad sam uljepšavala stvari. Svojim klijentima sam govorila kako šta funkcioniše u Njemačkoj ili bih im prije razgovora sa njemačkim vlastima rekla tačno šta treba da kažu“, sjeća se Kirija.

Kirija Kempf mora da bude nepristrasna jer kulturne razlike često dovode do nesporazuma, i to ne samo kada je riječ o jeziku. Njen kolega Servet Siftehan je siguran da  posao jezičkog i integracionog tumača zahtjeva veliku taktičnost. „Jezik je moćan faktor. Ali, nikada se ne radi samo o jeziku“, zaključuje Servet.

Autori: Sabine Damaške / Željka Bašić Savić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić