1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Prolazi junski vlak za Srbiju?

Nemanja Rujević13. maj 2016

Evropska komisija bi mogla da blago modifikuje svoje zahtjeve prema Srbiji zbog hrvatske blokade, saznaje DW. Diplomatski izvori međutim kažu da je najveći problem u Zagrebu i da se samo čeka na zeleno svjetlo odatle.

https://p.dw.com/p/1InM8
21.08.2015 DW Themenwoche Themenbild EU Europa Flagge

Uprkos diplomatskoj aktivnosti po pitanju hrvatske blokade srpskih pregovora sa Evropskom unijom, na tom polju i dalje vlada status kvo, doznaje DW iz više diplomatskih izvora. Jedan interni papir njemačkog Ministarstva spoljnih poslova govori da Holandija želi da otvori pregovaračka poglavlja 23 i 24 do kraja juna, te da taj stav jasno podržava i Njemačka. „Uslovi za otvaranje poglavlja 23 su, prema našem viđenju, ispunjeni odgovarajućim akcionim planom. Stoga se zalažemo za podršku odgovarajućem izvještaju Evropske komisije“, stoji u dokumentu u koji DW imao uvid.

Podsjeća se na tri hrvatska zahtjeva: da Srbija ograniči nadležnost za ratne zločine na svoju teritoriju i državljane, da ispuni sve zahtjeve Haškog tribunala, i da utvrdi mehanizam prema kojem bi predstavnicima hrvatskih manjina bilo zagarantovano mjesto u skupštini. Od ta tri zahtjeva, Njemačka ima jedino razumijevanja za uslov saradnje sa Tribunalom. „Srbija ovdje od početka 2015. ne sprovodi više naloga za hapšenje“, stoji u dokumentu. Iako se to ne precizira, misli se na zahtjev za izručenjem Vojislava Šešelja, te troje njegovih pravnih savjetnika zbog nepoštovanja suda. Navodi se i izjava premijera Aleksandra Vučića da će Srbija sarađivati sa Hagom kada „svi u Haškom tribunalu nauče da poštuju Srbiju“.

Ostali hrvatski zahtjevi prevazilaze nadležnosti Komisije i nisu pokriveni evropskim pravom, stoji u dokumentu. Izvori DW navode da to znači da su druga dva zahtjeva političke, a ne pravne prirode. U dokumentu stoji da ni sastanci hrvatskog šefa diplomatije sa holandskim odnosno njemačkim kolegom u drugoj polovini aprila nisu promijenili stav Zagreba. Dodaje se da je Evropska komisija pristala da izađe u susret „opravdanim hrvatskim zahtjevima“, ali naši sagovornici vjeruju da se radi o simboličkoj promjeni stava. „Ostaje otvoreno kako će i čime Hrvatska na kraju biti ubijeđena da popusti svoju blokadu“, kaže jedan izvor DW-a u Berlinu. Kada stavovi u Briselu budu modifikovani, tražiće se da se Srbija izjasni o njima.

Miro Kovač
Miro KovačFoto: Reuters/A. Bronic

Drugi izvor u Evropskoj komisiji kaže da od Srbije nije zatražena promjena pozicije jer prije toga svih 28 članica i sama Komisija moraju da formulišu zajednički stav. „Mi jednostavno tražimo rješenje. Moramo nekako da razriješimo situaciju“, kaže ovaj diplomatski izvor. Nije se izjašnjavao o tome u kojoj mjeri bi eventualno od Beograda mogli da se traže ustupci o hrvatskim zahtjevima.

Bliži se kraj juna…

Holandsko predsjedavanje Evropskoj uniji traje do kraja juna i, kako nam je rečeno, još postoji nada da bi do tada mogla da budu otvorena poglavlja 23 i 24. „Mislimo da je lopta u hrvatskom dvorištu. Kao predsjedavajući se nadamo da će Hrvatska signalizirati da je spremna da promijeni stav“, kaže Dirk-Jan Vermeij, portparol holandskog predstavništva u Briselu. On dodaje da su holandski predsjedavajući u kontaktu sa Zagrebom, ali da odatle još nema signala da bi pozicija mogla da se promijeni. Iako se hrvatske primjedbe odnose na poglavlje 23, zbog njega je zakočeno i poglavlje 24 jer je namjera Brisela da u paketu otvori ta dva poglavlja koja se tiču vladavine prava, ljudskih prava, slobode i bezbjednosti.

Vermeij za DW kaže da su svi radni i pripremni sastanci obavljeni i da se čeka jedino zeleno svjetlo Zagreba. O tri hrvatska zahtjeva se već „intenzivno debatovalo“. Na ambasadorskom nivou, kaže, „više nema potrebe za novim sastancima, samo bi trebalo da znamo da li možemo da krenemo dalje ili ne“. Do kraja predsjedavanja „imamo samo šest sedmica, pa se nadamo da će nam Hrvati uskoro saopštiti da su spremni – ali to je do njih“.

Dojče vele je već pisao da posebno u Njemačkoj postoji veliko nezadovoljstvo što Hrvatska koči srpske pregovore sa EU, te da je zbog toga šef diplomatije Miro Kovač pozvan da Odboru njemačkog Bundestaga objasni takav stav. Uticajni demohrišćanski poslanik Gunter Krihbaum koji vodi pomenuti Odbor, rekao je tada za DW da Zagreb „zloupotrebljava Evropsku uniju“ za sprovođenje bilateralnih zahtjeva.

Gunter Kirhbaum
Gunter KirhbaumFoto: picture-alliance/dpa/Zipi

Nakon toga su se u medijima pojavile spekulacije o tome kako bi i Rumunija i Bugarska mogle da se pridruže hrvatskoj blokadi tražeći veća prava za svoje manjine u Srbiji. U kancelariji njemačkog ambasadora pri EU demantuju da su druge zemlje podržale hrvatski stav. „Radi se isključivo o Hrvatskoj“, kažu tamo za DW.

Loptanje

Uprkos tome što očigledno u pozadini postoji živa diplomatska aktivnost i što Evropska komisija radi na nekakvom kompromisu, u Zagrebu i Beogradu su zvanično ušančeni na svojim pozicijama i ponavljaju da je lopta u dvorištu onih drugih. Tako je ambasador Hrvatske pri EU Mato Škrabalo na sastanku prošle sedmice rekao da nema zelenog svjetla, dok je ministar Kovač nakon toga u jednoj izjavi ponovio da je Hrvatska „poduprla otvaranje pregovora sa Srbijom, ali ići dalje u pregovorima znači ispuniti kriterijume“.

Sa druge strane, srpska ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović rekla je da se „vrtimo u krug“ i da se Srbija sve vrijeme ponaša konstruktivno. „Stvar je dogovora i nalaženja rješenja između država-članica i Evropske komisije“, dodala je ona.

Djeluje vjerovatnije da će otvaranje prvih poglavlja sačekati slovačko predsjedavanje u drugoj polovini ove godine. Slovački šef diplomatije Miroslav Lajčak u više navrata je govorio da će proširenje Evropske unije biti jedan od prioriteta predsjedavanja njegove zemlje Uniji, te da se nada da će u tih šest mjeseci u pregovorima sa Srbijom biti otvoreno više poglavlja.