Prozapadna oporba porazila komuniste u Moldaviji

Ovi izbori za Moldaviju imaju veliko značenje i upućuju na odlučni put, u kojem se ova bivša sovjetska zemlja želi kretati, a taj put je usmjeren prema Europskoj Uniji. Bila je to ujedno i odluka hoće li se Moldavija više osloniti na Rusiju ili na Europu.

Kraj komunističke ere

Ruski smjer je zadnjih osam godina zagovarala komunistička partija na čelu s dosadašnjim predsjednikom Vladimirom Voroninom. Europski smjer je zagovarala oporba, koju čine demokratske stranke. Alexandru Tanase, zamjenik šefa liberalno-demokratske stranke Vlada Filata, je najavio pregovore s liberalima i demokratima, kao i s alijancom Naša Moldavija. Time ove četiri, dosad stranke u oporbi, mogu ostvariti apsolutnu većinu i koalicijski činiti vlast u zemlji.

Promatrači izbora govore da ovaj rezultat predstavlja preokret i kraj razdoblja, u kojemu su isključivo vladali komunisti. No, oni i dalje ostaju jaka politička sila u Moldaviji sa 48 mjesta u parlamentu od sveukupno 101 zastupničkog mjesta. Dosad su imali 60 zastupnika.

Nedostajao jedan glas za izbor predsjednika

Bili su to drugi po redu izbori u zadnja četiri mjeseca. Posljednji regularni izbori su održani u travnju. Komunisti su tada odnijeli pobjedu. No oporba ih je optužila za manipulaciju, nakon čega je došlo do prosvjeda i nasilja. Parlamentarci zatim nisu uspjeli izabrati novoga predsjednika, za što je potreban 61 glas. Komunistima je tako nedostajao jedan glas. Ustav Moldavije u tom slučaju nalaže da se ponove izbori, što je sada i učinjeno.

Iako su pro-europske stranke pobijedile na izborima, tim strankama predstoji teško razdoblje koalicijskih pregovora. Jer sada nijedna od njih, a ni komunisti nemaju dovoljan broj glasova da sami izaberu predsjednika. Politička kriza, znači, traje i nakon demokratski održanih izbora.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić