Prva posjeta premijera Srbije Albaniji

Ni Tito nije bio u Albaniji, ali tamo ide Aleksandar Vučić – to je omiljeni uvod regionalnih medija u svaku priču o uzvratnoj posjeti premijera Srbije albanskom kolegi. I to je dovoljno da se govori o „istorijskoj posjeti“. „Ne bih ovdje govorio o istorijskoj posjeti“, kaže za DW savjetnik albanskog premijera Škeljzen Malići. „Ipak, veoma je važno da se dalje normalizuju odnosi Tirane i Beograda, iako je jasno da Srbija i Albanija imaju potpuno različite stavove o nezavisnosti Kosova“, navodi Malići.

Srbijanski mediji očekuju zamke i provokacije

Dok beogradski mediji najavljuju diplomatsku „sačekušu“ za Aleksandra Vučića, živopisnih najava ne nedostaje ni u Tirani. Neki se tako pribojavaju da bi Vučić na konferenciji za novinare mogao govoriti o Kosovu kao neodvojivom dijelu ili čak srcu Srbije, što bi, kako se navodi, bio revanš za provokaciju Edija Rame u Beogradu. Tako je naime, kao provokacija, ocijenjena Ramina izjava da Srbija treba da prihvati realnost i prizna nezavisnost Kosova. S druge strane mnogi Albanci, kako u Albaniji, tako i na Kosovu, Ramu slave kao heroja.

Izgleda da je jedini način da političari i javnost u obje zemlje ne skandalizuju diplomatske susrete srbijanskih i albanskih predstavnika zapravo taj da se svaka priča o Kosovu zaobilazi u širokom luku. Ali albanski politički analitičar Alber Rakipi podsjeća da dvije zemlje nisu zavađene samo po pitanju Kosova, već da imaju i različite odnose prema Rusiji i NATO. „Albanija je članica sjevernoatlantske alijanse i podržava svaku zapadnu politiku na Balkanu. Srbija nije članica i zalaže se za tješnju saradnju sa Rusijom“, kaže Rakipi.

Oba premijera neće moći zabići velike tema, kao što su: sigurnosna situacija u regionu, posebno nakon eskalacije nasilja u Makedoniji i zajedničke evropske perspektive. Naime, dok su oružani sukobi u Kumanovu još uvijek trajali, u Srbiji se već moglo čuti da su za sve krivi Albanci koji hoće Veliku Albaniju. „U Makedoniji, na Kosovu i u manjoj mjeri u Albaniji, postoje krugovi koji zagovaraju Albaniju u etničkim granicama. To ne mogu i ne želim da poreknem. To međutim nije zvanična politika ni Tirane, ni Prištine“, tvrdi Malići.

Iako smatra da situacija u Makedoniji i posebno događaji u Kumanovu predstavljaju prijetnju po cijeli region, on u osnovi tog sukoba ne vidi takozvano albansko pitanje, nego prije svega „borbu skopske vlade da ostane na vlasti“.

Njemačke poruke

Posmatrači od pemijera Vučića i Rame, kao predstavnika velikih nacija u regionu, očekuju da upute apel za smirenje situacije u Makedoniji. Mir, stabilnost i regionalna saradnja su glavni preduslovi za približavanja regiona EU. To je nedavno rekao njemački ministar vanjskih poslova Frank-Valter Štajnmajer prilikom susreta s albanskim kolegom Bušatijem u Berlinu krajem aprila. On je Albaniji i Srbiji obećao pomoć na putu u Evropu. Kada je riječ o približavanju EU, Srbija i Albanija velike nade polažu i u posjetu njemačke kancelarke Angele Merkel Beogradu i Tiranu koja je planirana za juli mjesec.