1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Putinova sigurna pobjeda

Roman Gončarenko
18. mart 2018

Uspješni vladar na vrhuncu svoje moći. Na ovaj način se ruski predsjednik Vladimir Putin trenutno predstavlja. Njegov ponovni izbor se čini izvjesnim, no moguće posljedice uznemiravajućim.

https://p.dw.com/p/2uFge
Russland Präsident Wladimir Putin
Foto: Reuters/Kremlin/A. Nikolskyi

U Rusiji ništa novo: Vladimir Putin će uskoro po četvrti put postati predsjednik zemlje i tako u narednih šest godina određivati sudbinu zemlje. Pobjeda 65-godišnjeg Putina na izborima 18. marta se očekuje sa sigurnošću s obzirom na to da vodi u svim istraživanjima javnog mnijenja. Državi bliski instituti za istraživanja javnog mnijenja predviđaju da će osvojiti više od 70 posto glasova. Bio bi to lični rekord za bivšeg oficira KGB-a koji je za predsjednika Rusije izabran prvi put 2000. godine.  

Putinov rejting je trenutno na vrhuncu, smatra sociolog Lev Gudakov, šef renomiranog instituta za istraživanje javnog mnijenja Centar Levada. "Visoko odobravanje njegove politike ovisno od patriotsko-vojnih valova se bazira na nepostojanju alternative i postojanju iluzija", rekao je Gudakov u decembru u razgovoru za Deutsche Welle. Jedna takva iluzija je vjerovanje brojnih Rusa da će Putin osigurati dosadašnje blagostanje.

Russland Wahlkampf Wladimir Putin
Putinove pristalice u MoskviFoto: DW/A. Tilton

Protukandidati

Ukupno osam kandidata sudjeluje na ruskim predsjedničkim izborima. Među njima su desničarski populista Vladimir Žirinovski ili liberalni opozicionar Grigori Javlinski, ali i nova lica. Tako su komunisti umjesto svog vođe Genadi Sjuganova za svog kandidata izabrali lokalnog političara i Staljinovog obožavatelja Pavela Grudinina. Ovaj 57-godišnjak, koji vodi uspješnu poljoprivrednu trvku u Moskvi, je u ispitivanjima javnog mnijenja na drugoj poziciji, doduše daleko iza Putina, ali ipak ispred Žirinovskog. 

Nova je i jedina žena među kandidatima, 36-godišnja televizijska voditeljica Ksenija Sobčak, kćer bivšeg gradonačelnika St.Petersburga Antolija Sobčaka, čiji je Putin bio zamjenik 90-tih godina. Samoproglašena "kandidatkinja protiv svih" pokušava dobiti glasove od liberalnih protestnih birača i pomaže time Kremlju, svjesno ili nesvjesno, da poveća izlaznost na izborima. 

Na prvi pogled su zastupljene sve političke struje od krajnje ljevice do kranje desnice, pri čemu se Putin pozicionira u političkom centru. Ipak taj dojam vara. U ispitivanjima javnog mnijenja svi kandidati osim Putina imaju popularnost ispod deset posto i njemu kao favoritu na predstavljaju pravu konkurenciju. Neki su osumnjičeni da u dogovoru sa Kremljom zapravo nastupaju kao statisti. Postoje doduše televizijske debate u kojima kritiziraju Putina, ipak one često završavaju neredom i bez sadržaja. Šef Kremlja sam u njima nikada ne učestvuje.

Navalni ostaje izvan igre

Opozicioni političar Aleksej Navalni, koji se stilizirao u Putinovog protukandidata broj jedan, na izborima uopće neće sudjelovati, jer mu to nije dozvoljeno. On poziva na bojkot izbora. 41-godišnji moskovski političar i borac protiv korupcije je u sudskom procesu za koji smatra da je namješten osuđen zbog gospodarskog kriminala na uvjetnu kaznu. Navalni slovi kao najutjecajniji opozicioni političar i do sada je već organizirao brojne proteste. Agencije za ispitivanje javnog mnijenja vjeruju da on na fair izborima ne bi pobijedio Putina, ali da bi mogao ublažiti pobjedu šefa Kremlja.

Vjerojatno najveća nepoznanica ovih izbora je to da li će Navalni nakon Putinove vjerojatne pobjede ponovo organizirati demonstracije. "Vjerujem da ljudi u osnovi imaju pravo na ustanak protiv tiranije", rekao je Navalni u februaru za DW. "Ipak ono što se sada dešava u Rusiji su apsolutne mirne akcije. Stav demonstranata je mnogo mirniji od stava vlasti koja svake demonstracije prati sa jednom vrstom vojnog prisustva", rekao je Navalni.  

U zimu 2011/2012. godine Navalni je bio vođa protesta koji su tada gurnuli u sjenu Putinov povratak u Kremlj. Nezadovoljstvo gradske srednje klase sa Putinom lično izvelo je desetine hiljada ljudi u Moskvi na ulicu. Njegov imidž uspješnog vlastodršca dobio je tada prve napukline.

Russland Präsidentswahlen | Wahlzettel
Glasački listić - Na jednoj strani strah od malverzacija, na drugoj od slabe izlaznostiFoto: picture-alliance/dpa/TASS/A. Geodakyan

Brige oko izlaznosti

Nakon pobjede na posljednjim predsjedničkim izborima Putin je reagirao ograničenjima slobode okupljanja i govora i osnivanjem Rosgvardije, njemu lično podređene policijske jedinice. Ona je spremna na to da uguši svaki ustanak - kao primjerice u susjednoj Ukrajini 2014. godine. 

Kako bi se signalizirao novi početak smijenjen je šef izborne komisije koji je našao izložen optužbama zbog navoda o manipulacijama na izborima. Zadatak njegove nasljednice je, između ostalog, da podstakne izlaznost na izborima. Proteklih godina je sve manje Rusa izlazilo na izbore, posebice u velikim gradovima kao što je Moskva. 

Čini se da je Kremlj zabrinut i da vlasti pokušavaju svim sredstvima privući građane za izlazak na izbore: od šaljivih videa na društvenim mrežama, preko izbornih poruka na flašama mlijeka, do kampanje u vidu zdravstvenih pretraga s ciljem prevencije kancerogenih oboljenja. A i sam datum izbora je namijenski odabran, a riječ je o četvrtoj  obljetnici aneksije Krima.

Baština trećeg mandata

Putinov treći mandat koji se sada približava kraju promijenuio je Rusiji više nego raniji. Aneksija Krima slovi kao prekretnica koja je Putinovu popularnost, koja je u tom trenutku stagnirala, podigla u visine, dovela do toga da se stanovništvo stavi iza predsjednika i dovela zemlju na kurs konfrontacije sa Zapadom. Političari i mediji od tada potiču raspoloženje kao u opkoljenoj tvrđavi. Ratna retorika je postala svakodnevnica.

Spirala sankcija, kojoj se Zapad najprije nevoljko pokrenuo, dobija sve više na snazi nakon mogućeg pokušaja uplitanja Rusije u predsjedničke izbore u SAD 2016. godine. Do sada su ove sankcije manje štetile Moskvi nego pad cijena nafte i gasa na svjetskom tržištu 2014. godine. Nakon dramatičnog pada prošle godine, ruska ekonomija ponovo polako bilježi rast i čini se da je inflacija zaustavljena. Međutim, 2017. godine je za 1,7 posto smanjena realna kupovna moć stanovništva i to četvrtu godinu za redom. Nasuprot tome, izdaci za naoružanje su održani na visokom nivou i to na nivou troškova za obrazovanje i zdravstvenu zaštitu.

Russland Alexei Nawalny, Oppositionspolitiker
Aleksej Navalni se nije mogao kandidirati na izborimaFoto: picture-alliance/AP Photo/P. Golovkin

Putin 4.0 - mračni izgledi?

Vojnim uplitanjem u sirijski rat na strani predsjednika Bašara al-Asada vodstvu u Moskvi je pošlo za rukom okončati Putinovu djelomičnu izolacijun na međunarodnom nivou i etablirati Rusiju kao velikog igrača na Bliskom istoku. Time je Putin podupro svoje nastojanje da Rusiju ponovo etablira kao veliku silu. U njegovom programskom govoru o stanju nacije početkom marta Putin je sebe predstavio kao uspješnog vlastodršca koji svoj narod vodi do jedne pobjede do druge. Za iznenađenje se pobrinula njegova prezentacija novog atomskog oružja, adresirana na supranika SAD. Putinova poruka: Ne ulazite u sukob s nama.

Čini se da je vanjska politika glavna tema u Putinovoj predizbornoj kampanji. Što se više bliži izborni dan to više predsjednik maše sa atomskim naoružanjem. U jednom dokumentarnom filmu pod naslovom "Svjetski poredak 2018" Putin je jasno rekao da će u slučaju napada na njegovu zemlju upotrijebiti atomsko naoružanje čak i ako bi to značilo kraj svijeta. "Čemu trebamo svijet, ako tamo ne bi bilo Rusije?"

A znakovi i dalje predskazuju oluju. SAD spremaju nove sankcije. Rusija koja je do sada reagirala samo sa zadrškom, no vjerojatno će ipak uzvratiti udarac. U istočnoj Ukrajini bi ubrzo mogao eskalirati zamjenski rat. Na Bliskom istoku prijeti proširenje rata u Siriji koji bi mogao zahtijevati jači angažman ruske vojske. 

Putin je prethodne godine koristio kako bi svoju zemlju vojno ojačao i oslobodio se Zapada, bilo da je riječ o živežnim namirnicama, bankama ili internetu. Neki promatrači upozoravaju na razuzdanu Rusiju nakon izbora ili najkasnije nakon Svjetskog nogometnog prvenstva u ljeto.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android