Hautkrebs Viren

Lutz Gissmann, virolog pri Njemačkom centru za istraživanja raka u Heidelbergu je veoma oprezan. On govori o "našoj hipotezi", o velikom "ako" i "mnogim dijelovima slagalice koji još nedostaju". Ipak postupno postaje sve jasnija sumnja da papiloma virusi mogu prouzrokovati određenu vrstu raka kože - doduše, ti virusi nisu jedini uzrok, nego to postaju tek u kombinaciji sa izlaganjem sunčevim zrakama.

Pritom se radi o tzv. bazocelularnom karcinomu, veoma čestoj vrsti raka kože. Prema navodima njemačke organizacije za pomoć oboljelima od raka (Deutsche Krebshilfe e.V.) svake godine u Njemačkoj od raka kože obolijeva oko 171.000 osoba. U zemljama s intenzivnijim sunčevim zračenjem, poput Australije, postotak oboljelih je unekoliko veći.

Sunce i virus "surađuju"

Virusi, za koje se sumnja da su uzročnici bazocelularnog karcinoma se zovu beta papiloma virusi i u bliskom su biološkom srodstvu s onim papiloma virusima koji uzrokuju rak vrata maternice.

Lutz Gissmann i njegove kolege su u pokusima na životinjama istražili djelovanje virusa koje sumnjiče da su uzročnici spomenutog raka: uzgojili su miševe koje u svojim nasljednim osobinama imaju i gene beta papiloma virusa. Znanstvenicima je pritom pošlo za rukom da ti virus geni budu aktivni samo u koži miševa.

Isprva se nije ništa događalo, priča Gissmann, "ali kad smo miševe dodatno izložili UV zrakama, na ozračenim mjestima su se razvili prvi stupnjevi raka kože, a zatim i manifestirani rak kože." Miševi koji nisu bili izloženi UV zrakama, nisu oboljeli. I kontrolni miševi, koji nisu u svojim nasljednim osobinama imali virusne gene su unatoč izlaganju zrakama ostali pošteđeni tumora.

Rezultati znanstvenika, dakle, doista upućuju na kombinirano djelovanje: virus vjerojatno pokreće proces obolijevanja od raka tako što se uslijed njegovog djelovanja stvaraju kožne stanice koje su posebno osjetljive na UV zrake. Gissmann pretpostavlja da se taj proces zatim osamostaljuje: "Od toga trenutka više nisu potrebni papiloma virusi - UV zrake djeluju dalje i stanice koje su prethodno oštećene virusom izrastaju u tumor." Ovaj virolog smatra da takav tumor bez virusa uopće ne bi nastao ili bi nastao dosta kasnije. "Ali to su sve još špekulacije", dodaje on.

Pored različitih vrsta humanog papiloma virusa (HPV) koji je zaslužan za rak vrata maternice, papiloma virusi mogu uzrokovati i druge vrste raka: na penisu, ženskim vanjskim spolnim organima, anusu ili na donjoj strani jezika. I kod raka jednjaka te tumora na plućima se u međuvremenu sumnja da bi virusi mogli igrati značajnu ulogu u nastajanju bolesti.

Nada u cjepivo?

Protiv virusa koji uzrokuju rak vrata maternice (HPV) u međuvremenu postoji cjepivo. Teoretski, kaže Lutz Gissmann, bi to bilo moguće razviti i za bazocelularni karcinom - "ako uzmemo u obzir da je naša hipoteza ispravna". Međutim to je još daleka budućnost. "Nisam baš optimističan da ćemo u narednih deset, dvadeset godina moći raditi na razvijanju cjepiva", navodi on.

"Jer, prvo se mora uvjeriti neka farmaceutska tvrtka u to da se isplati uložiti novac - i ako razmislim kako je to teško išlo kod raka vrata maternice, gdje su činjenice ustvari bile kristalno jasne, onda sam skeptičan."

Umjesto toga, pred znanstvenicima je još i dug put dokazivanja njihove teze. Zasad pomoću pokusa na miševima žele razumjeti kako nastaje bazocelularni karcinom, a to nije dovoljan dokaz jer, kako naglašava Gissmann, miš ipak nije čovjek.

 Autorice: Brigitte Osterath / Marina Martinović

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić