Raketni sistem i Kosovo teme sastanka u Oslu

Antiraketni sistem koji bi SAD trebalo da se gradi u Poljskoj i Češkoj, sporan je čak i unutar samog NATO-saveza. Tek prošle sedmice je zvanični Washington teškom mukom uspio da dobije podršku ostalih članica alijanse za svoje planove, mada je generalni sekretar Jaap de Hoop Scheffer pokušao da stvari prikaže tako kao da spora nikada nije bilo.

"I danas, a i ranije je bilo jasno da su članice alijanse svjesne toga da postoji opasnost od balističkih raketa."

Prema interpretaciji SAD, opasnost ne prijeti od Rusije, nego od Irana, ili Sjeverne Koreje. Ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, ipak upozorava da gradnja ovakvog sistema narušava ravnotežu evropske sigurnosne politike.

Bila je to tvrdnja koja je najviše godila ušima njemačkih političara. Njemački šef diplomatije, Frank Walter Steinmeier, uoči današnjeg susreta naglašava da je vrlo važno ostati u dobrim odnosima s Rusijom.

"Ništa ne može promijeniti činjenicu da su Evropa i Rusija upućeni jedno na drugo u pokušaju da rješavamo konflikte kako u našoj blizini, tako i u svijetu."

Diplomate smatraju kako će Rusija na kraju popustiti, ali da će taj ustupak i naplatiti, i to vrlo skupo.

Još teža rasprava bi se mogla voditi oko pitanja statusa Kosova. Rusi su tradicionalni saveznik Beograda, i to je jedan od razloga zašto se protive nezavisnom Kosovu. Drugi je što se boje da bi talas zahtjeva za nezavisnost mogao da stigne iz kavkaskih republika. Američka ministrica vanjskih poslova, Condoleeza Rice, smatra kako bi, ukoliko se ne proglasi nezavisnost, moglo doći do eskalacije nasilja između kosovskih Albanaca i Srba.

Još jedna od tema o kojima će se govoriti jeste situacija u Afganistanu. Sigurno je da će se ponovo čuti zahtjevi za pojačanje trupa na terenu, mada je stanje u Afganistanu sada nešto bolje. U narednom periodu će NATO posebnu pažnju obratiti povezivanju vojnih i civilnih aktivnosti.