Rasprava u Europskom parlamentu o «napretku na zapadnom Balkanu»

«Moramo prebroditi određene kratkoročne teme kako bi smo bili u stanju fokusirati se na dugoročni ekonomski i socijalni razvitak. Najvažnija trenutna pitanja odnose se na završetak rada Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i određivanja budućeg statusa Kosova», naglasio je jučer u Europskom parlamentu u Strassbourgu povjerenik Rehn. Oko Bosne i Hercegovine Rehn je naglasio slijedeće:

«Bosna i Hercegovina aktivno se prihvatila posla oko prioriteta koji su naznačeni u izvještaju o izvedivosti iz 2003. godine. Kada BiH postigne značajan napredak na svim prioritetnim područjima tada možemo preporučiti otvaranje pregovora o stabilizaciji i pridruživanju i nadam se da ćemo biti u stanju to učiniti u idućih nekoliko mjeseci», naglašava Rehn. On je dodao kako je na području suradnje s Haaškim tribunalom ostvaran značajan napredak te da se mora nastaviti trend koji vodi do pune suradnje sa sudom u Haagu. Nadalje član Europske komisije za proširenje ističe da je za otvaranje pregovora o stabilizaciji i pridruživanju reforma policije vrlo važan preduvjet.

Rehn je izrazio svoje uvjerenje da je Bosna i Hercegovina spremna preuzeti više odgovornosti za vlastitu budućnost. «Sa odgovornim i demokratskim vlastima u BiH predviđam lagani prijelaz i gašanje funkcije visokog predstavnika. Budući se približavamo 10. obljetnici Daytonskog mirovnog sporazuma vrijeme je da se pomaknemo iz Daytonske ere u Bruxellesko doba», zaključuje Olli Rehn.

U Bruxellesu se ovoga tjedna sastala i međunarodna komisija za Balkan u kojoj se nalaze brojni bivši državnici i ministri zemalja članica i država regije. Kosovo je bila jedna od glavnih tema, i tu je ova radna skupina predložila neovisnost Kosova u četiri faze: odvajanje od Srbije, zatim neovisnost bez suverenosti, potom kontrolirana suverenost i na koncu puna suverenost Kosova. U tom okviru predlaže se održavanje Balkanskog summita iduće godine gdje bi se konačno i najkasnije riješio status Kosova.

Na sastanku međunarodne Komisije za Balkan pao je i prijedlog da se 2014. godine u Sarajevu zaključi formiranje nove Europe. Međutim što se tiče Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija, bivši premijer BiH i predsjednik socijaldemokratske stranke izjavio je da koracima kojima je BiH išla u proteklih nekoliko godina neće biti u stanju ući u Europsku Uniju u idućih petnaestak godina. Lagumdžija je kritičan oko prognoza za ulazak BiH u Europsku Uniju: «Postoje ljudi u Bosni i Hercegovinin koji misle da je dovoljno da parlament digne ruke i kaže hoćemo 2009. i tada mi ulazimo 2009. To ne može samo tako. 2014. godina kao datum ulaska u EU sa današnjeg gledišta i sa današnojm brzinom za BiH je nedostižna», konstatira Zlatko Lagumdžija i dodaje koji je zapravo cilj Međunarodne komiisje za Balkan: «Međunarodna komisija za Balkan pokušava definirati put i korake koje moraju poduzeti kako zemlje regije prije ulaska u Uniju tako i Europska Unija kako bi se 2014. godine simbolično i stvarno zaokružio proces stvaranja suvremene i moderne Europe. I Sarajavo je pravo mjesto za to da se sto godina nakon ubojstva Franza Ferdinanda, na neki način obilježi kao početak kraja jednog vremena koji treba biti naše histrijsko bogatstvo, a ne nešto što ćemo ponavljati», kaže Zlatko Lagumdžija član Međunarodne komisije za Balkan koja je ovoga tjedna nastavila svoj rad u Strassbourgu i nakon toga otputovala u Beograd.