Rast evroskepticizma u Srbiji

Posljednje istraživanje Kancelarije za evropske integracije Vlade Srbije, obavljeno u decembru 2011. godine, pokazuje da ulazak u EU podržava 51 posto ispitanika, dok je protiv 28 procenata. Srbija je u svakom slučaju većinski opredijeljena za pridruživanje EU, jer ta podrška iznosi preko 50 procenata, kaže za DW Srđan Bogosavljević, direktor agencije Ipsos Stratedžik Marketing:

„To je mnogo manje nego što je bilo prije godinu dana, prije šest mjeseci, ili prije dvije godine. Znači, postoji taj jedan padajući trend, ali je to značajno više nego što je bilo u vrijeme posjete kancelarke Merkel, kada je Srbija dobila ili bila suočena sa još nizom zadataka kojih većina građana nije bila svjesna. To je bio jedan jedini trenutak kada je ta podrška, kao reakcija na tu posjetu, bila ispod 50 procenata. Značajno je takođe napomenuti da ljudi takvo jedno referendumsko pitanje doživljavaju kao neku daleku budućnost, tako da se trenutno relativno lako opredjeljuju.“

Koliko je pala podrška?

Pojedini politički analitičari su izrazili sumnju u vjerodostojnost podataka iz istraživanja Kancelarije za evropske intregracije, jer smatraju da je neminovno da nakon posjete Merkelove i uskraćivanja kandidature u decembru 2011. ta podrška opadne umjesto da poraste. Srđan Bogosavljević smatra da je riječ o subjektivnom osjećaju raspoloženja javnog mnijenja:

„To je polemika na osnovu subjektivnog osjećaja da je vjerovatno pala ispod 50 posto, jer mora da je pala ako nam se Evropa ne udvara. Prosto, pala je sa 60 na 50 procenata, a valjda je i to dovoljan pad. Tako da mislim da ova istraživanja javnog mnijenja koja mi radimo, a i drugi, bazirana su na veoma kvalitetnoj metodologiji, tako da ne vidim nijedan razlog zašto bih se oslonio na subjektivno mišljenje a ne na jedan metodološki ispravan način mjerenja.“

Zamor od pristupanja EU

Ukoliko bi se sada u Srbiji održao referendum poput onoga u Hrvatskoj, mislim da bi rezultat bio jedno tijesno „za“ pridruživanje EU, ocjenjuje za DW Jovan Teokarević, profesor Fakulteta političkih nauka. Očigledno je da u Srbiji postoji rast evroskepticizma, kaže Teokarević:

„Riječ je očigledno o rezultatu dva procesa. S jedne strane, to je reakcija na već nekoliko godina izražen zamor od proširenja, naročito u starijim članicama EU. Buduće perspektivne članice EU, kao što je Srbija, sada odgovaraju zamorom od pristupanja, iako smo mi daleko čak i od datuma početka pristupnih pregovora.“

Odgovor na krizu EU

Javno mnijenje takođe prilično racionalno reaguje i na krizu u Evropskoj uniji, ističe Teokarević: „Tope se, ranije ubjedljiviji razlozi za pristupanje EU, kada je postalo jasno da ni stare ni nove članice ne mogu da nađu rešenja za neke od svojih osnovnih problema, naročito u ekonomiji. Na taj način se praktično stavlja ad acta na taj veliki optimizam koji je prethodnih godina vladao među aspirantima za članstvo, i sumnja se zapravo da bi dobici od članstva bili veliki kao što se nekada mislilo“.

Svi ti podaci nam govore da su ljudi u Srbiji nezadovoljni, i da ne misle da Srbija ide u dobrom pravcu, ali im ipak EU kao neka daleka budućnost ipak djeluje bolje, kaže Srđan Bogosavljević. Možemo reći da se i neko generalno nezadovoljstvo građana na neki način preliva i na odnos prema EU integracijama, kaže Jovan Teokarević. To donekle nema neke direktne i neposredne veze sa temom, već je dio nekog opšteg nezadovoljstva, koje se izražava i u istraživanjima javnog mnijenja, i koje će takođe biti izraženo u nekom stepenu i na budućim izborima, smatra Teokarević.

Autor: Ivica Petrović

Odgovorna urednica: Marina Martinović