Raste zabrinutost za Italiju

U Grčkoj su dugovi dostigli novi rekord, pa ipak su političari eurozone najviše zabrinuti za Italiju, piše u svom komentaru Sueddeutsche Zeitung i dodaje:

"Za to postoje dobri razlozi. Grčka je izgubila više od četvrtine svoje nekadašnje ekonomske moći. Mnoge firme su propale, saradnici otpušteni. Ništa više nije onako kao što je bilo prije krize. Zemlja je dotakla dno, ali ipak pokušava da se modernizuje i tako iskoristi šansu za ekonomski oporavak. Sa Italijom je drugačije. Tamo dugovi rastu bez da se i naslućuju signali za promjenu svijesti i novi početak.

Italijani su u februaru jasno pokazali koliko drže do vlade koja provodi reforme i mjere štednje. Ne drže ništa. Takvu vladu ne žele. Oni su otjerali reformistu Marija Montija. Od tada treća po redu ekonomska sila eurozone - Italija - istrajava u krizi poput paralisanog kolosa. Investitori još uvijek podnose i tolerišu takvu opasnu ukočenost. Ali kada ih uhvati nervoza, pokazaće se koliko italijanski nerad i ljenčarenje može biti opasno i to ne samo za Italiju već i za cijelu eurozonu", piše Sueddeutsche Zeitung.

Prijekor Njemačkoj zbog rasizma

List Tagesspiegel iz Berlina ukazuje kako je slučaj Sarrazin probudio Ujedinjene nacije i dodaje da ljudi u Njemačkoj nisu dovoljno zaštićeni od rasizma. Ministarstvo pravosuđa u Berlinu, nakon prijekora UN-a, sada ispituje da li mora mijenjati paragraf koji se odnosi na huškanje protiv drugih i namjerava da sudijama i pravnicima obezbijedi bolje školovanje, ukazuje Tagesspiegel i nastavlja: "Odbor za borbu protiv rasizma UN-a je u aprilu izjave bivšeg berlinskog senatora za finansije i bivšeg člana uprave Bundesbanke Sarazzina ocijenio rasističkim i kritikovao što pogođeni nemaju u Njemačkoj dovoljnu zaštitu. Sarazzin je u intervjuu listu "Lettre" sa omalovažavanjem govorio o arapskim i turskim migrantima, zbog čega su oni i podigli tužbu. Berlinsko tužilaštvo obustavilo je istražni proces i nije ga željelo nastaviti ni na molbu Ministarstva pravde, nakon što je Njemačka dobila prijekor od UN-a.

Prema navodima Ministarstva pravosuđa u Berlinu ispitaće se više način interpretacije koju imaju sudovi odnosno sudije u ovakvim slučajevima a ne i sam zakon. Paragraf o huškanju predviđa kazne zatvora od tri mjeseca do pet godina za one koji izvrše napad na čovjekovo dostojanstvo zbog njegove pripadnosti određenoj grupi i to vrijeđanjem, prezirom ili kletvom. Sada se razmišlja, da li se u budućnosti već u istražnom postupku treba poklanjati posebna pažnja rasistički utemeljenim motivima, ili bi se trebale povećati kazne, izjavio je portparol ministrice pravosuđa Sabine Leutheusser-Schnarrenberger (FDP). Ispituje se i kako da se sve to unese u sistem obrazovanja mladih tužioca i pravnika.

Zaposlenima u Njemačkoj sve više potrebna rehabilitacija

Isti list donosi članak pod nazivom "Sve je više zaposlenih kojima je potrebna rehabilitacija i terapija" i dodaje: Tokom 2012, 1,1 milion ljudi morao je na rehabilitaciju, kako bi bili sposobni da nastave da rade. To je za 25 posto više nego u 2005. godini. Ovi podaci prizilaze iz statistike Njemačkog penzionog osiguranja (DRV). DRV računa da će broj onih, koji posezu za ovom vrstom medicinskog tretmana u cilju očuvanja zdravlja, narednih godina rasti.

Zaposleni koji ide na rehabilitaciju ima u prosjeku 50 godina. Rehabilitacija traje 29 dana i košta 3.600 eura. U pravilu sve se odvija pod motom: "Bolje rehabilitacija nego penzija". To se radi iz finansijskih razloga, jer zaposleni su onda u stanju nastaviti sa radom i socijalnim davanjima. Institut za prognozu društvenih kretanja je došao do rezultata istraživanja koji pokazuju da se svakim investiranim eurom za rehabilitaciju, državi vrati pet eura."

Autorka: Jasmina Rose

Odgovorna urednica: Zorica Ilić