1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Rat, smrt i glad

Chase Winter
29. mart 2017

Prije dvije godine je koalicija predvođena Saudijskom Arabijom bacila prve bombe na Jemen. Ono što je počelo kao navodna borba protiv pobunjenika pretvorilo se u regionalno odmjeravanje snaga sa Iranom.

https://p.dw.com/p/2a34v
Yemen Sanaa - Houthi Rebellen
Foto: Reuters/K. Abdullah

Razorni rat, slom institucija i glad – to je slika Jemena dvije godine od početka saudijske intervencije protiv pobunjenika u toj zemlji. Saudijska Arabija predvodi koaliciju većinski sunitskih zemalja u kojoj su još Ujedinjeni Emirati, Bahrein, Kuvajt, Katar, Egipat, Jordan, Maroko, Senegal i Sudan. Borba protiv pobunjenika iz redova Hutija – militantne šiitske sekte – imala je isprva navodni cilj da se na vlast vrati predsjednik Abed Mansur Hadi.

No ni prije dvije godine, kada su na Jemen pale prve saudijske bombe, nije bila potrebna velika mudrost da se zaključi da Saudijci u južnom susjedstvu hoće više – da zaustave uticaj Irana i potvrde dominaciju na Arabijskom poluostrvu. U međuvremenu je građanski rat, kakvih se Jemen nagledao poslednjih godina, prerastao u regionalni sukob Rijada i Teherana.

„Dvije godine gledamo ovo i sada djeluje najvjerovatnije da ćemo i slijedeće dvije godine gledati kontinuirani konflikt u Jemenu", kaže Adam Beron iz Evropskog savjeta za međunarodne odnose, trusta mozgova sa sjedištem u Londonu. Jemen je, dodaje, najveća svjetska humanitarna kriza, a „sve ukazuje na to da će postati još gore".

Najsiromašnija arapska zemlja je gotovo potpuno razorena neselektivnim raketiranjem – prije svega arapske koalicije. Uništena je infrastruktura, bolnice i škole. Organizacije za zaštitu ljudskih prava optužuju sve strane za ratne zločine. Oko sedam miliona ljudi može da umre od gladi narednih mjeseci ukoliko ne dobiju humanitarnu pomoć. Pomoć je potrebna za ukupno 19 miliona ljudi što je čak dvije trećine populacije. Oko tri miliona osoba je raseljeno, 8.000 je poginulo, a 42.000 ljudi je ranjeno.

Yemen Sanaa - Menschenmengen bei Essensausgabe
Hrane u Sani nema dovoljno Foto: Reuters/K. Abdullah

Labave veze sa Iranom

Huti čine trećinu stanovništva Jemena i dugo su se bunili protiv diskriminacije u zemlji. Organizovano istupaju od devedesetih godina, kao odgovor na sve jače struje političkog sunizma. Od 2004-2010. su Huti poveli čak šest oružanih pobuna protiv bivšeg predsjednika Alija Abdulaha Saleha. Arapsko proljeće 2011. počistilo je Saleha sa vlasti i Huti su isprva bili jedan od važnih faktora tranzicije. Od 2014, međutim, ponovo nezadovoljni kuju pakt upravo sa Salehom i njemu vjernim paravojnim jedinicama.

Čitav haos u Jemenu iskoristile su i Al Kaida Arabijskog poluostrva koja kontroliše dijelove zemlje, kao i Islamska država.

Koliko su tijesne veze pobunjenika u Jemenu i šiitskog režima u Teheranu? Dok Saudijci smatraju da Huti nisu ništa drugo nego produžena ruka iranske vlasti – slično Hezbolahu u Libanu – sagovornici DW kažu da je trenutni pakt Hutija sa Teheranom više iznuđen: „To što Huti gaje odnose međusobnog razumijevanja sa Iranom ne znači da su iranska marioneta", kaže Beron. Vjeruje se da postoje isporuke oružja iz Teherana, a nema sumnje da Huti uživaju medijsko-propagandnu podršku.

Ali Fatolah-Nejad, stručnjak za Iran iz Njemačkog društva za spoljnu politiku, kaže da se ne može smetnuti sa uma da iranska vlast već više od decenije pokušava da vrši uticaj u Jemenu koji dijeli široku granicu sa Saudijskom Arabijom. „Iran pokušava da navuče Saudijce u jemensku klanicu", kaže on za DW. No uticaj ipak nije toliki kako tvrde u Rijadu. Saudijska Arabija namjerno preuveličava značaj Teherana kako bi „opravdala svoju gvozdenu pesnicu" u Jemenu. 

Jemen Huthi Demonstration
Pristalice Hutija u Sani su protestirale na drugu godinu od početka saudijske intervencijeFoto: Reuters/K. Abdullah

Većina stručnjaka ne vjeruje da bi interni konflikt u Jemenu na neki poseban način prijetio Saudijskoj Arabiji. Ulogu je, kažu, možda odigrao i dolazak mladog ministra odbrane Mohameda bin Salmana, drugog u redu za tron saudijske vladarske porodice. To se poklopilo sa naporima Irana da takozvanim nuklearnim sporazumom izađe iz međunarodne izolacije. Prvo što je Bin Salman uradio bilo je pokretanje ofanzive na Jemen.  

Šta će uraditi Tramp?

Kontroverzna je i podrška Sjedinjenih Država koje učestvuju obaveštajno, logistički i snabdijevaju koaliciju oružjem. Prema Amnesti internešenalu, SAD i Velika Britanija su samo od marta 2015. – kada su počeli napadi na Jemen – prodali Saudijcima naoružanje za pet milijardi dolara. To je, tumači Amnesti, doprinijelo humanitarnoj katastrofi.

Huti vide SAD kao zaraćenu stranu. Da li će se Pentagon otvoreno umiješati u rat s obzirom da je administracija Donalda Trampa nagovijestila žešći odnos prema Iranu? Još u oktobru, dakle za vrijeme Baraka Obame, američka vojska je saopštila da su Hutiji uz podršku Irana gađali jedan američki vojni brod u Crvenom moru. Na to je američka mornarica odgovorila napadom na radare pobunjenika. „Irancima ništa ne bi bilo draže nego da uvuku SAD u Jemen", kaže Beron.

Administracija Donalda Trampa za sada se ograničila na napade na Al Kaidu Arabijskog poluostrva. Osim vazdušnih udara – u kojima je, prema izvještajima, stradalo 30 civila – američka vojska izvršila je i kopnenu operaciju. Navodno je ubijeno 14 terorista, a stradao je i jedan američki komandos.