Rat u Ukrajini: test za njemačku i evropsku demokratiju

Njemačka i druge zemlje Evropske unije posmatraju Ukrajince kao izbjeglice prve klase, koje imaju daleko bolji tretman od ostalih, piše u Izvještaju o osnovnim pravima za ovu godinu koji je predstavljen ovog utorka 23. maja.

- pročitajte još: Provjera činjenica: Da li zemlje EU preferiraju ukrajinske izbjeglice?

Kako se navodi, Ukrajinci mogu da borave u EU bez mnogo birokratije, da dovedu porodice, imaju medicinsku njegu, traže posao, djeca im idu u školu.

- pročitajte još:Provjera činjenica: Kako se šire laži o ukrajinskim izbjeglicama

U tome se mogu naći i pozitivne strane, piše Maksimilijan Pihl sa Univerziteta u Kaselu. Efikasna humanitarna pomoć EU je važna, jer se u „prošlosti često postupalo nejedinstveno i represivno pri prihvatu izbjeglica“, navodi Pihl u izvještaju.

- pročitajte još: Ukrajinske izbjeglice u Češkoj: uspjela integracija

Taj Izvještaj o osnovnim pravima već decenijama izdaje deset njemačkih organizacije za ljudska prava, među kojima su ProAzil i Međunarodna liga za ljudska prava.

Ograđivanje od „neevropskih izbjeglica“

Kako Pihl dodaje u analizi, takav tretman Ukrajinaca ide na račun izbjeglica iz vanevropskih zemalja koje najprije bivaju primorane da žive u prihvatnim centrima.

Solidarnost s Ukrajincima ne bi smjela da prekrije „situaciju u kojoj su izbjeglice na spoljnim granicama EU, a koja je nepodnošljiva sa stanovišta ljudskih prava“, piše stručnjak. On ujedno dodaje da je Sredozemno more i dalje jedna od najsmrtonosnijih granica svijeta.

„Prijem jednih, ograđivanje od drugih – to je temelj izbjegličke politike koja više nema univerzalni karakter već prati dnevnopolitičke događaje“, zaključuje profesor Pihl.

Upitne sankcije protiv ruskih medija

Izvještaj i u drugim oblastima pominje rat u Ukrajini. Tako se komentariše odluka Vlade kancelara Olafa Šolca da naoružava Kijev i opredijeli dodatnih sto milijardi evra za njemačku armiju – zbog toga je promijenjen i Ustav.

„Ta promjena Ustava protivrječi mirovnom karakteru tog Ustava“, smatra pravnik Andreas Engelman sa Univerziteta rada u Frankfurtu.

Nadalje, navodi se da su sankcije protiv ruskih državnih medija Russia Today i Sputnjika razumljive, ali veoma upitne sa stanovišta evropskog prava. Njima se cenzurišu sadržaji i pravo da svako izgradi svoje mišljenje, navodi u izvještaju pravnik Rolf Gesner.

Gesner piše da moraju biti dopuštene i informacije i narativi koji se nekome ne dopadaju, čak i ako dolaze sa „druge strane“, i to bez obzira šta se misli o njihovom sadržaju, kvalitetu ili moralnoj kakvoći. Mediji se jedino, dodaje Gesner, mogu spriječiti da krše zakon.

„U elementarne potrebe čovjeka spada to da se informiše iz što više izvora, da proširi sopstveno znanje i tako razvija svoju ličnost“, citira ovaj pravnik iz jedne presude Saveznog ustavnog suda u Njemačkoj.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu