Ratko Mladić – „karizmatični ubica“

„Bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić je za skoro polovinu stanovnika Beograda još uvijek heroj. Više od dvije trećine njegovih sunarodnjaka, da je znalo, nije bilo spremno otkriti njegovo mjesto skrivanja. Hrvati, Kosovari i prije svega Bošnjaci ga vide sasvim drugačije – kao pojam zla i kao većina na Zapadu, čovjeka koji je odgovoran za najveći masakr nad civilima u Evropi nakon Drugog svjetskog rata“, piše između ostalog Erich Follath u magazinu „Der Spiegel“.

„Mladićeva kćerka Ana se zaljubila u kolegu sa fakulteta. Zajedno s njim i grupom drugih studenata medicine su bili na stručnom kongresu u Moskvi. Mladić je bio protiv njenog putovanja u Rusiju. Supruga mu je otklonula sumnje i Ana i njen mladić Goran su u Moskvi proveli romantične dane. Ana je sve češće na televiziji gledala vijesti i užasne snimke iz Sarajeva - djelo Ratka Mladića. Goran je zamolio Anu da nešto poduzme kako bi njen otac prestao sa užasnim djelima - inače njihova veza neće imati budućnost. Ono što je uslijedilo nakon toga, Goran ne zaboravlja jer i danas se boji Mladićeve produžene ruke“, piše Follath u listu „Speigel“ i nastavlja: „Nakon što je Ana izvršila smaoubistvo Mladić je kao vojni komandant i dalje funkcionisao profesionalno. Međutim, na minimum je smanjio socijalne kontakte i ignorisao je političkog vođu bosanskih Srba Radovana Karadžića. U borbi je bio još bezobzirniji i neljudskiji. Muslimani su za njega bili objekat koji treba uništiti. Sam Radovan Karadžić je rekao da je Mladić „Psihopata“ i da je „izgubio razum“, piše između ostalog Follath.

„Mladić cementira podjelu Bosne i potvrđuje za Srbe na tako neveseli status kvo; Republika Srpska ostaje autonomna. Mladić nije bio u Dejtonu; prilikom sklapanja mira on nema nikakvu ulogu. Moglo bi se pomisliti da ga je njegov prijatelj i tada još predsjednik, srpski ratni huškač Slobodan Milošević, ostavio na cjedilu. Ali, to samo tako izgleda. General nema čega da se plaši, haški nalog za hapšenje, izdat još 25. jula 1995, se ne izvršava. Mladićeva mreža prijatelja i zaštitnika očigledno seže do samog vrha. Dok na aerodromu i na graničnim prelazima visi potjernica za njim, Mladić godinama neometano živi u svojoj kući u beogradskoj diplomatskoj četvrti. Najtraženiji čovjek Evrope za vrijeme nogometne utakmice protiv Kine sjedi u počasnoj loži Partizanovog stadiona, a više puta je viđen sa prijateljima i u restoranu na Dunavu. Vojnu penziju dobija još godinama. Farsa se završava nakon pobjede Zorana Đinđića na izborima 2001. godine i izručenja Slobodana Miloševića u Hag“.

„Jugoslavija danas još postoji samo u zatvoru u Ševeningenu. Tamo, gdje se nalaze osobe koji su svoje narode potpirivali na sukobe i tamo gdje se civilizovano odnose jedni prema drugim i zajedno igraju karte. Stražari kažu da se zatvorenici međusobno razumiju i da nema problema. Još se ne zna kako će se u to uklopiti Ratko Mladić koji kao i svi zatvorenici na raspolaganju ima udobnu zatvorsku ćeliju sa televizijskim programima po njegovoj želji, čak i onih sa Balkana. Trenutno je na minimum sveo svoje socijalne kontakte. Sreće se samo sa suprugom i sinom. Zajednička večernja druženja u zatvoru izbjegava jer želi „dotjerati“ svoju odbranu“, piše između ostalog Erich Follath u listu „Spiegel“.

„Kosovska carina“

Šesta runda razgovora Beograda i Prištine na kojoj je postignut  dogovor o usaglašavanju katastara i priznanje kosovskih carinskih pečata od strane Srbije je tema kojom se bave komentatori njemačke dnevne štampe. Novinar lista „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ piše da je još uvijek neizvjesno da li je postignutim dogovorom riješen spor. Vođa pregovaračkog tima iz Beograda kaže da je za Beograd i dalje neprihvatljivo prisutsvo kosovskih carinika na graničnim prelazima sa Srbijom. Međutim, upravo to je u julu dovelo do eskalacije konflikta.

Postizanje sporazuma se povezuje sa nedavnom posjetom njemačke kancelarke Angele Merkel Beogradu. Merkelova je krajem augusta otvoreno rekla da je rješenje oko carine sa Kosovom preduslov da Srbija dobije status kandidata za članstvo u EU. Srbija taj status želi dobiti što je prije moguće“, podsjeća novinar lista „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorni urednica: Zorica Ilić