Komentar: razmišljati o nezamislivom

Od pada Berlinskog zida je kao gotovo isključena važila mogućnost izbijanja rata između dvije zemlje u Europi. Ali sada Rusija prisiljava svoje saveznike u Europskoj uniji i NATO da razmišljaju o nezamislivom. Nisu rijetki scenariji o tome kako bi se regionalni, u usporedbi "mali" konflikt u istočnoj Ukrajini mogao razviti u jednu pravu svjetsku krizu: Rusija bi mogla na osnovu beznadne humanitarne situacije u Donjecku mogla konstruirati razlog za otvorenu intervenciju. Sjedinjene Američke Države bi mogle u velikom stilu isporučivati oružje u Ukrajinu - ili se čak izravno uplesti u borbe zračnim napadima na položaje pobunjenika.

Dijelom bezglava diskusija o tome kako se Ukrajini može djelotvorno pomoći odražava u kakvoj bespomoćnoj situaciji se nalazi NATO. Trenutačno ne postoji nikakva sigurnosno-politička doktrina niti strategija na osnovu koje bi se moglo reagirati na te nove prijetnje s istoka. Zapadni političari zaduženi za pitanja sigurnosti zaprepašteno primjećuju te vojne igre nadmoći koje Kremlj prikazuje u svjetlu ukrajinske krize.

Opasni manevri

Gotovo da ne prođe dan, a da se ne zaustave ruski borbeni zrakoplovi nad Baltičkim morem nadomak zračnog prostora triju baltičkih država. Neki od tih manevara su izrazito opasni. Jer ruski vojni strojevi rado isključuju svoje transpondere i time - za civilno zrakoplovstvo - ostaju nevidljivi.

Spisak ozbiljnih nesporazuma na području Baltičkog mora je svaki dan sve duži. Tako se odjednom pred litvanskom obalom pojavi armada ruskih ratnih brodova, zatim zaluta jedna neidentificirana podmornica u švedske vode. Švedska sada želi ponovno pojačano pozivati rezerviste na vojne vježbe.

Kao u najgorim vremenima Hladnog rata

Tri baltičke države su proteklih mjeseci naručile oružje u vrijednosti od više od jedne milijarde eura, prije svega protutenkovske sustave. Tek u rano ljeto je ruska vojska nedaleko od granica prema Baltiku održala veliki vojni manevar. To sve je praćeno gromoglasnom ruskom retorikom protiv Litve, Letonije i Estonije. Sve tri zemlje su u NATO-u. A i članica NATO-a Rumunjska je u borbi za utjecaj u (rumunjskom govornom području) Republici Moldaviji već morala slušati prijetnje iz Moskve. Rumunjska u međuvremenu važi kao treće bure baruta, pored Ukrajine i Baltika.

Razgovori između NATO-a i Rusije su oduvijek stajali na klimavim nogama, a nikad se nisu mogli niti učvrstiti. No, sada su čak i ti klimavi razgovori na koljenima. Jedna strana ne zna više što ona druga planira. Kao u najgorim vremenima Hladnog rata su to ponovno isključivo procjene tajnih službi i analize vojske koje oblikuju sliku o drugoj strani i o njezinim vojnopolitičkim namjerama.

Europa - nesiguran kontinent

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier se nedavno požalio: "Mi samo pričamo jedni o drugima, a ne jedni s drugima." Nova situacija u kojoj se ostalo bez riječi je posebno teška zato što se u Europi proteklih godina urušio sustav konvencionalne kontrole naoružanja. Izvorno su NATO i Rusija u okviru takozvanog CFE ugovora dogovorili gornje granice za konvencionalno naoružanje, osim toga su dogovorene i međusobne kontrole i održavanje redovitih razgovora. No, CFE ugovor je pravno suspendiran i politički mrtav.

Na pragu nove godine je Europa nesigurniji kontinent. Europi su sada nužno potrebne dvije stvari: nova sigurnosno-politička doktrina i politika stvaranja povjerenja.