Reakcije na smrt Slobodana Miloševića

“Smrt svakog ljudskog bića je sama po sebi tužan trenutak, posebno za regiju i posebno za Beograd. To ne mijenja potrebu suočiti se i pomiriti s prošlošću čiji je dio bila i vladavina Slobodana Miloševića. To će biti jedan od velikih izazova za regiju kako bi se postigao konačni cilj na kojem svi radimo, a to je trajan mir i pomirenje”, izjavila je u ime Vijeća ministara Plasnik, a Javier Solana, visoki predstavnik Europske Unije za vanjsku politiku i sigurnost je reagirao ovim riječima:

“Smrt nekoga uvijek je žalosna vijest, a za mene osobno, imao vrlo dugi niz godina vrlo komplicirane odnose i vrlo intenzivne odnose cijeloga života. On je bio dio mojeg života na vlro intenzivan način. Zato sam pogođen i nadam se to otvoriti put Srbiji da se suoči sa svojom prošlošću i da kolektivno gleda u budućnost ”, rekao je Solana koji je za vrijeme intervencije NATO saveza na Kosovu 1999. godine bilo glavni tajnik NATO saveza.

Na smrt bivšeg srbijanskog i jugoslavenskog predjednika Miloševića reagirao je i ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Vuk Drašković u Salzburgu na smrt Miloševića reagirao slijedećim riječima:

“Iz ličnih razloga meni je teško komentarisati. Slobodan Milošević je lično naredio tolika ubistva članova moje partije i tolikih opozicijski stranaka u Srbiji i on je kriv i odgovoran jer je to on naredio, za ubistva najbližih saradnika i članova moje porodice. On je nekoliko puta izdao naredbu i za moje ubistvo. Žao mi je što mu se sudilo u Haagu, a da za sve ono što je počinio našem narodu nije sudilo u Beogradu”, rekao je ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Vuk Drašković u Salzburgu.

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier Miloševića je ocijeno čovjekom prošlosti koji je odgovoran za brojna kršenja ljudskih prava. Steinmeier je poručio kako Miloševićeva smrt ne smije spriječiti da se i dalje Europa zalaže za mir na Balkanu.

“Smrću Miloševića završava se razdoblje jugoslavensko-balkanske katastrofe a počinje trenutak europske perspektive za Balkan”, poručio je slovenski šef diplomacije Dimitrij Rupel.

Među prvima vijest o smrti Miloševića izravno iz Haaga dobio je nizozemski ministar vanjskih poslova Bernard Bot. On je rekao kako je žalosno da se sudski proces nije mogao završiti do kraja, te da polazi od toga da je Milošević preminuo prirodnom smrću.

Jean Asselborn, šef luxemburške diplmacije je izjavio kako smatra da je Slobodan Milošević najodgovornija osoba za zločine, etničko čišćenje i deportacije stanovništva na području bivše Jugoslavije. “Šteta što nije dočekao presudu za svoja zlodjela, ali nadam se da će sa smrću Miloševića Srbija povući crtu ispod svoje prošlosti te da će odgovarati još preostali optuženici Karadžić i Mladić koji se još uvijek nalaze na slobodi”, rekao je Asselborn.

“Ponekada je priroda brža od pravde”, rekao je češki ministar vanjskih poslova Ciril Svoboda, a Španjolski ministar vanjskih poslova Miguel Moratinos je izjavio kako mu je žao zbog smrti jednog čovjeka koji je čovjek prošlosti. Moratinos je izrazio uvjerenje kako će Miloševiću suditi povijest, Srbija i međunarodna zajednica, ali da sada treba gledati naprijed u budućnost.

Smrt Slobodana Miloševića komentirao je Elmar Brok, predsjednik vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta: “Možda će smrt Miloševića dovesti da u Srbiji se sada lakše ostvari suradnja s Haaškim sudom oko pitanja Mladića i kako bi se na taj način uklonile in posljendje prepreke u pregovorima o sporazumu o stabilizaciji I pridruživanju. Ukupno valja reći da je to bio čovjek za kojim treba žaliti kao za svakom drugom osobom, ali da se pri tome ne smije zaboraviti da je to bila osoba koja je počinila mnoge zločine”, kazao je Brok.

Vijest o smrti bivšeg jugoslavenskog i srbijanskog predsjednika gotovo je zasjenila neformalni sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica i država jugoistočne Europe. Ministri su potvrdili europsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana na temelju individualnih postignuća te istaknula da je njihovo članstvo u Europskoj Uniji krajnji cilj.

“Bez Balkana europsko ujedinjene ostaje nezavršeni posao, zemlje regije su potencijalni kandidati za prijam i imaju jasnu perspektivu za ulazak u Uniju. Na tom uvjerenju Austrija kao predsjedavajuća zemlja izgradila je svoj posao oko obve teme”, naglasila je predsjedavajuća Vijeća ministara. Time je dat znak ohrabrenja i zajedničke političke volje imajući u vidu probleme koji se još nalaze pred Unijom i zemljama jugoistočne Europe. Plassnik je istaknula kako Unija očekuje i od zemalja zapadnog Balakan da se više angažiraju i postepeno preuzmu više odgovornosti.

Ministri vanjskih poslova prihvatili su hrvatski prijedlog o uspostavi zone slobodne trgovine prema modelu CEFTE, a hrvatska ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarović je potvrdila da su hrvatski prijedlog prihvatile i sve zemlje regije.