1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Referendum u RS – legalni mehanizam ili rušenje sistema?

13. april 2011

Dodik je ponovo pokrenuo pitanje referenduma u RS, ovog puta o radu Suda i Tužilaštva BiH. Stručnjaci smatraju da referendum ne bi imao pravno dejstvo ali da bi bio pokušaj rušenja ustavnog poretka BiH.

https://p.dw.com/p/10sDF
Milorad DodikFoto: picture alliance/dpa

Skupština RS danas odlučuje o Dodikovoj informaciji u kojoj kritikuje rad Suda i Tužilaštva BiH zbog, kako navodi, neprocesuiranja ratnih zločina nad Srbima. Pored toga smatra da ove pravosudne institucije nemaju ustavnu i dejtonsku osnovu jer ih je nametnuo visoki predstavnik bez saglasnosti RS. Pravni stručnjak Kasim Trnka kaže da onaj ko misli da su Sud i Tužilaštvo vanustavne kaategorije može pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom BiH, navodeći da je zahtjev za raspisivanje referenduma po tom pitanju vansistemsko djelovanje jer entiteti nisu nadležni da odlučuju o pitanjima iz kompetencije BiH: “Istina je, ako se referendum sprovede, da on formalno neće imati pravne posljedice ali može imati političke posljedice, samim tim što će se stvoriti jedna politička atmosfera da se možda čak i zaposlenici u tim institucijama pod pritiskom održanog referenduma povuku iz tih institucija ili da se na drugi način izvrši destrukcija u pogledu funkcioniranja”.

Opozicija protiv referendum, predlažu rezoluciju

Sve stranke iz RS smatraju da je Dodikova inicijativa legitimna iako opozicija ima rezerve po pitanju održavanja referenduma. Zoran Đerić iz PDP-a kaže da je narod birao legitimne predstavnike koji treba da donose odluke o ovako važnim pitanjima, te da nema potrebe za referendumom: “Mi smatramo da je to u ovim uslovima nepotrebno i da je to samo sakrivanje iza građana RS koji su nas birali. U Narodnoj skupštini postoji dovoljna kapacitet da se može donijeti i jedna takva odluka”.

Valentin Inzko und Milorad Dodik
Milorad Dodik i visoki predstavnik Valentin Inzko (Incko)Foto: Dragan Maksimovic

Zbog toga SDS predlaže donošenje rezolucije kojom bi preispitao rad Suda i Tužilaštva BiH, jer je upitno pravno dejstvo referenduma ukoliko bi on i bio održan. “Rezolucija bi bila skup mjera koje bi sprovela izvršna vlast i onda ne bi dolazili u situaciju da se bavimo jednim referendumom koji je sam po sebi osuđen na jednu vrstu propasti, jer ne znam koje pravno dejstvo RS može da iscrpi iz takvog pristupa”, kaže Vukota Govedarica, poslanik SDS-a.

Referendumom suzbiti socijalno nezadovoljstvo

U SDP-u BiH smatraju da je Dodikov potez i inicijativa “pokušaj proizvodnje kontrolisanog haosa”. Poslanik ove stranke u skupštini RS Slobodan Popović kaže da vlast u RS vjerovatno nije svjesna posljedica koje ovakvi potezi mogu proizvesti. Dodaje da se izmjene koje se odnose na Sud i Tužilaštvo BiH mogu rješavati samo u Parlamentu BiH: “Ja mislim da je ovo u kontekstu jedne druge stvari a to je da je RS u vrlo ozbiljnim ekonomskim problemima i da joj prijete socijalna nezadovoljstva i da to sve treba pokriti nekom pričom o ugroženosti.”

PIC upozorio na posljednjoj sjednici

Ranije je pominjano da ukoliko referendum “prođe” a sa ostalim političkim partijama u BiH bude nemoguće postići dogovor u pravcu redefinisanja rada pravosudnih institucija, da bi RS mogla da proglasi odluke Suda i Tužilaštva BiH nevažećim na teritoriji RS. “Odbijanje primjene značilo bi građansku neposlušnost i u krajnjoj liniji rušenje ustavnog poretka BiH i siguran sam da međunarodna zajednica ne bi ostala nijema prema takvim postupcima a ona ima načina da djeluje u ovakvim okolnostima”.

Banjaluka, Regierungssitz von Republika Srpska 05
Sjedište Dodikove vlade u BanjaluciFoto: DW

Na posljednjoj sjednici, prije nekoliko dana, Savjet za sprovođenje mira u BiH dao je podršku državnim institucijama i istakao da se njihov rad može kritikovati, ali da se njihovo postojanje ne može osporavati. PIC je naveo i da su u više navrata iz RS osporavane institucije kao što je Sud BiH, te da je bilo nagovještaja da će se o tome održati referendum, navodeći da je to prijetnja tim institucijama i da se njihovo postojanje ne može osporavati.

Autor: Dragan Maksimović

Odg. urednik: Jasmina Rose