Referendum za nadogradnju Panamskog kanala

Veliko, crno-obojeno „Ne!“ na crvenoj podlozi plakata, poljepljenih po banderama i kućama nije ostavilo veliki utisak na stanovništvo Paname. Vladina reklamna kampanja, koja je koštala na milione eura, dala je rezultate. Panama samo proširenjem kanala može odgovoriti izazovima globalizacije. Inače će roba naći druge puteve. Prolaziće ili Sueckim kanalom, ili što je još gore, morskim putevima kroz srednju i sjevernu Ameriku. Tamokao konkurencija prijeti Nikaragva sa alternativnim kanalom i Meksiko sa kanalom, koji je napravljen za isključivo teretni željeznički saobraćaj, uglavnom za transport kontejnera.

Već 93 godine tri pregrade na Sueckom kanalu, napravljenom još 1914-te godine, moglo bi se reći bez kvarova, obavljaju svoj posao. Sve do kraja 20-og stoljeća Panamski kanal je bio pod američkom kontrolom. Od kako ga je preuzela panamska vlada, prihodi koji se tamo ubiru predstavljaju 40% budžeta ove zemlje. Kanalom se na drugu stranu dnevno može prebaciti svega 40 brodova. To izaziva velike redove i zastoje. Proširenim kanalom bi od 2014-te godine moglo prolaziti duplo više brodova. Medju njima i gigantski teretni brodovi, dužine pola kilometra i sa kapacitetom od 12.000 kontejnera.

Kritičari medjutim upozoravaju da procijenjene 4 milijarde i 2 miliona eura, koliko bi trebali iznositi troškovi proširenja i nadogradnje neće biti dovoljni. Oni smatraju da će se Panama zadužiti do grla i to najviše na štetu ionako štedljivih socijalnih programa pomoći i na račun budućih generacija. Prošireni kanal trebaće puno više slatke vode. Gradnja novih akumulacionih jezera prisiliće domorodačko stanovništvo u migraciju i razoriti životni prostor flori i fauni.

No ovi argumenti više ne igraju ulogu. U martu će u Panamski kanal biti transportovani bageri, koji će pripremiti zemlju za podizanje dvije nove pregrade. Proširenje Panamskog kanala nudi i mogućnosti za njemačke firme, smaztra Christien Goelner iz njemačko-panamske industrijske i trgovačke komore:

„Neke njemačke firme su već na licu mjesta, očekujući raspisivanje konkursa. Na primjer gradjevinsko preduzeće Bilfinger Berger, koje je 2004-te godine okončalo gradnju drugog mosta iznad Panamskog kanala. Oni nisu zatvorili svoje predstavništvo, već su ga sačuvali. Tu je i niz drugih njemačkih firmi, od inžinjerskih do konsalting firmi, dakle od tolikih milijardi naći će se i poneki komadić kolača i za njih.„

Za neke će proširenje Panamskog kanala predstavljati zlatni rudnik. No, od blagostanja za siromašne neće biti ništa, ukoliko političari prvednije ne podijele prihod ostvaren radom Panamskog kanala.