Reforma UN-a - trazi se kompromis

Iznenadjenje je uspjelo. Sjedinjene Drzave pokusavaju jednim ponistiti baciti sve ono sto su UN postigli tokom proteklih godina i na sto su bili ponosni: milenijumske ciljeve, protokol iz Kyota, Medjunarodni krivicni sud. Ukupno doslovno 500 amandmana, povezanih sa nestrpljivom poruikom: Vremjena je sve manje!

Tu su u pravu, jer kroz svega nekoliko sedmica bi dokument o kojem se radi trebao biti osnovom na kojoju ce se raspravkljati na summitu o reformama. A svima je jasno da je bez SAD, koji placaju najvece doprinose za UN, doduse moguce izglasati odluke koje dobro zvuce, ali nista vise od toga.

Kada se radi o milenijumskim ciljevima, Washington je doduse povecao svoju pomoc zemljama u razvoju, ali ne zeli preuzeti konkretne i dugorocne obaveze. Slicna je pozicija Washingtona i u vezi sa protokolom iz Kyota: mada je vise americkih saveznih drzava smanjilo kolicinu ugljicnog dioksida koji se ispusta u atmosferu, Bushova vlada ne pristaje na kvote koji jos se diktiraju protokolom. A medjunarodni sud za ratne zlocine se generalno odbacuje, jer je rasirena bojazan od zloupotrebe od strane neprijatelja SAD.

Washington zeli promjeniti naglasak reforme UN - odmaknuti se od pitanja prosirenja Vijeca sigurnosti, i vise naglasiti potrebu borbe protiv medjunarodnog terorizma te protiv sirenja nuklearnog oruzija.

Diplomatima u New Yorku predstoje naporni dani u kojima ce se vrlo0 pazljivo citati dio po dio teksta, i raspravljati o svakom prijedlogu promjena. Malo je vjerovatno da ce se od najvaznijih dosada postignutih dogovora odustati – to bi predstavljalo veliki nazadak.

Kompromisno rjesenje moglo bi biti da se na kraju vise naglasi borba protiv terorizma i protiv sirenja nuklearnog naoruzanja, a da ostale tocke ostanu nepromjenjene. Time bi i vlada u Washingtonu postigla sto je naumila.