Rehn: Realno da Hrvatska uđe u EU 2009. godine
19. januar 2005«Cilj mojeg mandata je osigurati ulazak u Europsku Uniju za Bugarsku i Rumunjsku koje prije toga moraju biti u potpunosti spremne za članstvo, zatim pregovori s Hrvatskom i Turskom, početak pregovora s Makedonijom i konsolidacija pretpristupne strategije za ostale zemlje zapadnog Balkana», izjavio je jučer u Bruxellesu pred zastupnicima Europskog parlameta i članovima vanjskopolitičkog odbora Olli Rehn.
Oko Hrvatske Rehn je istaknuo kako je to prva zemlja koja će započeti pregovore. Rehn je informirao članove odbora o razgovorima koje je Europska komisija u ponedjeljak vodila s ministricom za europske integracije Republike Hrvatske Kolindom Grabar Kitarović. Komisija priprema svoj dio pregovora i rezultat će predstaviti početkom februara.
“Hrvatska mora učinito svoj dio posla”, kazao je Rehn dodajući kako je za gladak napredak od najveće važnosti da Hrvatska učini sve što je u njezinoj moći kako bi osigurala punu suradnju s Haaškim sudom. Rehn je rekao kako je Komisija u redovitom kontaktu s Haaškim sudom, te da je prošloga tjedna održan sastanak s glavnom tužiteljicom Carlom del Ponte koja je izrazila svoju zabrinutost zbog hrvatske suradnje.
“Naglasio sam u ponedjeljak vrlo jasno našim hrvatskim sugovornicima da Hrvatska mora riješiti slučaj generala Gotovine. Vrijeme će brzo isteći do 17. marta, krajnjeg roka”, upozorio je Rehn i dodao kako bez pozitivnog mišljenja Haaškog suda pregovori s Hrvatskom neće moći početi 17. marta. “Ukoliko se ovaj uvjet ne ispuni na vrijeme, početka pregovora nema, što bi predstavljalo veliko razočarenje za sve i za Hrvatsku i za Europsku Uniju”, vrlo je jasan Olli Rehn.
On je pak ukazao i na najbolji mogući scenarij. Ističući uvjerenje da će doći do velikog i brzog napretka s Hrvatskom otvara se realna mogućnost da Hrvatska postane članicom Europske Unije još 2009. godine, kaže Rehn uz napomenu - ukoliko se pregovori budu odvijali savršeno u svakom stupnju. Na taj način Hrvatska može postati pozitivno mjerilo za cijeli zapadni Balkan. “No vozni red i raspored ovisi o supstanci, a napredak ovisi prvenstveno o Hrvatskoj”, poručio je član Europske komisije Olli Rehn.
Na upit slovenskog zastupnika o tome hoće li nakon ulaska Hrvatske u EU hrvatski jezik postati službeni jezik ili će se kombinirati s "međusobno razumljivim bosanskim, crnogorskim i srpskim", Rehn je odgovorio da u Uniji već postoji presedan jer se govornici danskog i švedskog jezika međusobno vrlo dobro razumiju, ali su ti jezici ipak svaki za sebe službeni jezici Europske Unije. Inače pripreme školovanje i treniranje prevoditelja i tumača za hrvatski jeziku već su u tijeku, jer Europska Unija za zadovoljavanje potreba svojih institucija za svaki službeni jezik treba najmanje 120 prevoditelja i tumača, što do sada nije ostvarila niti jedna od novih zemalja članica.