Rizik za oprost grčkog duga

Zadržati kurs ka oprostu grčkog duga - to je deviza prije isteka roka u četvrtak uveče. Privatni vlasnici grčkih državnih obveznica imaju vremena do četvrtka do 21 sat (8.3.) da prihvate ponudu u vezi sa oprostom duga. To je je interesantno za privatni sektor i upravo zbog toga bi sve moglo da se odvija neometano, kazao je komesar za monetarna pitanja EU Oli Ren. A to je u duhu onog što je bankama i drugim investitorima prije nedjelju dana zvanično predložio i grčki ministar finansija Evangelos Venizelos i što smatra veoma atraktivnim.

"Siguran sam da će se na tržištu veoma jasno razumjeti moja poruka", kazao je Venizelos na sastanku sa svojim kolegama drugih zemalja EU. To je zapravo bio prijeteći ton, jer grčki parlament je prethodno usvojio takoreći "sredstvo za pritisak".

"Collective action clauses"

Naime, sa kasnije uvedenim klauzulama tzv. "collective action clauses", povjerioci bi mogli biti primorani da pristanu da urade više ukoliko njihov udio ne bude adekvatan. Zvanična Atina od kreditora traži da zamjene obveznice za nove, čime bi dug Grčke prema privatnim kreditorima bio smanjen za oko 107 milijardi evra. To konkretno znači da će dosadašnja obveznica vrijedna 100 evra biti zamijenjena za više novih vrijednosnih papira ukupne vrijednosti od 46,50 evra. Istovremeno će se produžiti rok za otplatu i do 30 godina, i to uz niže kamate. Teoretski bi gubitak ulagača sve u svemu mogao iznositi više od 70 odsto. Kako bi se ta nepovoljna zamjena obveznica učinila nešto atraktivnijom, odlučeno je da će za 15 odsto novih vrijednosnica jamčiti evropski Fond za zaštitu evra (EFSF). Za to je pak nužan pristanak ministara finansija evro-zone.

Do sada je zvanično pristalo da u rezanju grčkog duga učestvuje 30 članova međunarodnog Udruženja banaka, a među njima su Alianc, Komerc banka i Njemačka banka. Ali, to je tek 40 odsto. Oprost duga za privatne investitore bi značio da moraju da se odreknu 50 odsto uloženog kapitala u toj zemlji.

"Dobrovoljan" otpis duga

U noći između četvrtka i petka grčka će vlada napraviti obračun i izračunati da li se za oprost duga prijavio dovoljan broj povjerioca. Ako se prijavi njih 60 odsto, onda bi prema grčkom pravu ostali bili prisiljeni na učestvovanje u otpisu dijela duga. Tim povjeriocima koji oklijevaju ministar finansija Evangelos Venizelos je zaprijetio da će u slučaju prisilnog odricanja od dijela potraživanja dobiti lošije uslove, što znači veći gubitak. Idealno bi bilo učestvovanje veće od 90 posto, jer bi se tada oprost dugova deklarisao kao "dobrovoljan".

Ako se prijavi manje od 60 odsto povjerioca, onda će to značiti propast čitavog projekta oprosta duga. Prema procjenama Instituta za međunarodne finansije, u tom slučaju bi mogao uslijediti bankrot Grčke koji bi prouzrokovao troškove od 1.000 milijardi eura.

Autor: Volfgang Landmeser / Bernd Rigert / Svetozar Savić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić