Rječnik bosanskog jezika u dva toma

Tek što je promocija rječnika Bosanskog jezika održana, pojavile su se kontroverze. Jedan od promotora, akademik Muhamed Filipović, izrazio je žaljenje što jedan ovakav „državni projekat“ od kojeg država BiH ima najviše koristi, nije podržao nijedan bošnjački političar i dodao kako u BiH ne postoji niti jedna institucija koju finansira država, a koja bi se bavila istraživanjem bosanskog jezika.

Međutim, činjenice ipak govore malo drugačije. U Sarajevu već dugi niz godina djeluje Institut za jezik, koji finansira država BiH i koji je još 2007. godine izdao jednotomni i vrlo kvalitetan Rječnik bosanskog jezika, koji je sačinila grupa autora na čelu sa poznatim lingvistom Ibrahimom Čedićem.

Ništa što je bilo prije, više ne vrijedi

„Bosanci i Hercegovci bi trebali govoriti bosansko-hercegovačkim jezikom, međutim, to se tako ne može nazvati iz političkih razloga, jer na izborima 1990. uvedeni su potpuno novi nazivi za sve oblasti života, pa i za jezike. Sve se počelo gledati sa nacionalne osnove“, kaže Ibrahim Čedić i dodaje da je Jahićev Rječnik bosanskog jezika, namijenjen Bošnjacima. „To jeste isključivo rječnik za Bošnjake. Vidite, sve države u Evropi su određene nacijom. Njemačka je država njemačkog naroda, Francuska francuskog...“

„A šta je sa Belgijom i Švajcarskom?“ - pitam. „To su jedine iznimke u cijeloj Evropi“, kaže lingvista. „Kad kažemo 'bosanski jezik' to nije nacionalno ime, nego se odnosi na državu Bosnu i Hercegovinu, na ono 'Bosna'. Nama Bošnjacima je često sugerisano da naš jezik zovemo 'bošnjačkim', čemu smo se mi dugo odupirali. Zapravo bi naziv jezika 'bosanski', trebalo da bude naziv za sve one koji žive u BiH, pa i za Srbe i Hrvate. Međutim, oni su se odrekli tog naziva i sad vidim u Republici Srpskoj da su svi mediji prešli na ekavicu, kako bi se to što više razdvojilo, mada su bosanski Srbi pravi ijekavci“, kaže Ibrahim Čedić.

„Ko, zapravo, danas uspostavlja jezičke standarde u BiH?“ - pitam. „To rade jezički stručnjaci, ali pod pritiskom politike i nikada bez nje. Nekada su se odluke o jeziku donosile u Centralnom komitetu, a sada, od ovih novih političara, počinje svijet. Ništa što je bilo prije, više ne vrijedi“, kaže Čedić.

Na sljedećoj stranici: Rječnik samo za Bošnjake?

Moderna leksikografska metoda

„Hoće li Jahićev Rječnik bosanskog jezika imati pozitivan uticaj na jezičku zbrku u BiH?“ - pitam. „Ničemu taj rječnik neće doprinijeti, isto kao ni onaj moj, koji sam ovdje u Institutu za jezik, napravio sa mojim saradnicima 2007. godine. Sad se malo pažnje poklanja jeziku. Jezikom se bave samo oni kojima je to struka i bave se studenti zato što moraju položiti ispite. Čim se politika umiješa sa svojim prijedlozima, nastaje zbrka“, kaže lingvista i dodaje da je i recesija na svoj način zaustavila neke projekte. „A što se tiče tvrdnje da je Jahićev rječnik prvi rječnik tog tipa u BiH, pa on jeste prvi enciklopedijski rječnik u našoj zemlji“, kaže Čedić.

Profesor Dževad Jahić se sprema da izda još osam tomova svog enciklopedijskog Rječnika bosanskog jezika. „Ovo je prvi put da se leksici bosanskog jezika pristupa na jedan sveobuhvatan način, modernom leksikografskom metodologijom“, kaže autor Jahić i naglašava da su izvori koje je koristio za sastavljanje svog rječnika, isključivo književna djela Bošnjaka. „To, dakle, znači da je ovo rječnik namijenjen samo Bošnjacima?“ - kažem. „I znači i ne znači. Napravio sam rječnik bosanskog jezika, višetomni, koji kazuje da postoji matica bosanskog jezika na bosansko-hercegovačkom prostoru i da se, napokon, jednom vidi koje je to bogatstvo i koja je to snaga“, kaže Jahić.

„Matica bosanskog je u BiH, a hrvatskog i srpskog negdje drugdje“

„Šta je sa Hrvatima i Srbima koji žive u Federaciji BiH? Koji rječnik njima preporučujete?“ - pitam.

„Ništa ne preporučujem, osim ono što svaki kulturni čovjek želi da ima u svojoj biblioteci. Ja sam čovjek koji je svjestan naučne utemeljenosti i bosanskog i hrvatskog i srpskog jezika, samo sam možda, malo više od drugih ljudi svjestan, da je matica bosanskog jezika u Bosni i Hercegovini, a da srpski i hrvatski jezik imaju svoje matice negdje drugdje, što ne znači da se srpski i hrvatski jezik ne upotrebljavaju u BiH“, kaže Jahić. I tako smo došli do suptilne jezičke (političke) poruke.

Kada se jednog dana svi 'uhvate' za svoje matice, imaćemo jasnu jezičku i političku situaciju. Razdvajanje na torove u završnoj je fazi. A onda, treba još samo zakucati posljednji čavao, i - mirna Bosna.

Autorka: Ljiljana Pirolić

Odgovorni urednici: Zoran Arbutina, Marina Martinović