1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Romi rijetkost u hrvatskim srednjim školama

Mehmed Smajic4. decembar 2012

U Hrvatskoj prema službenim podacima živi gotovo 10.000 Roma, no pretpostavlja se da je taj broj višestruko veći, čak 40.000. Riječ je o izuzetno marginaliziranoj skupini.

https://p.dw.com/p/16vMu
Melania Mešić
Foto: DW/S. Bogdanic

Rome je u svojoj preambuli, kao jednu od 22 nacionalne manjine, prepoznao i Ustav RH, a imaju i svojeg parlamentarnog zastupnika. Usprkos svemu, mnogi će reći da je riječ o najugroženijoj nacionalnoj manjini obilježenoj siromaštvom, nedostatkom obrazovanja i tradicijom koju ostali građani Hrvatske doživljavaju preprekom za takozvani normalan život. Upravo ti čimbenici uvjetuju jedan drugoga pa je društveni napredak ove manjine gotovo nezamjetan. Siromaštvo i nedostatak osnovnih životnih uvjeta bez tekuće vode i struje dovodi do odbačenosti koja pak rezultira ranim napuštanjem obrazovnog sustava i nesnalaženjem na tržištu rada. U takvom „začaranom krugu“ Romi se najčešće bave svojim tradicionalnim zanimanjem - skupljanjem sekundarnih sirovina. Prema europskom prosjeku, Romi žive desetak godina kraće od ostatka stanovništva, gotovo u pravilu su nezaposleni i tek ih desetina započinje srednjoškolsko obrazovanje.

U Hrvatskoj po službenim izvorima ima 10.000 Roma
U Hrvatskoj po službenim izvorima ima 10.000 RomaFoto: DW

Umjesto udaje, odabrala školu

Jedna od onih koja se izdvojila iz opće slike je zagrebačka Romkinja Melanija Mešić, učenica trećeg razreda Prve ekonomske škole. Ova jedina Romkinja u školi kaže da nije imala problema zbog svoje manjinske pripadnosti i da je uvijek bila prihvaćena među drugom djecom te da nikada nije iskusila uvrede na račun boje svoje kože.
Melanija već planira i daljnje školovanje, odlučna u preskakanju svih prepreka koje su joj društvo i naslijeđe postavili.

„Htjela bih upisati Ekonomski fakultet u Zagrebu. To je ona sigurna varijanta. Ali bih htjela studirati i u inozemstvu“, priča ova nasmiješena srednjoškolka za Deutsche Welle. Taj drugi, njoj draži scenarij je temeljito istražila, jer je sestra njene prijateljice studirala biznis i menadžment u Velikoj Britaniji. „Tamo studiraš tri godine i onda četvrtu magistriraš. Ovdje kod nas studiraš četiri godine i tek petu godinu biraš smjer.“

Melanija Mešić želi studirati ekonomiju.
Melanija Mešić želi studirati ekonomiju.Foto: DW/S. Bogdanic

Osnovna škola se, prisjeća se Melanija, razlikovala od srednje. U njenom razredu je bilo šestero Roma, ali je jedino ona uspjela završiti osnovno obrazovanje. Svi ostali su se „pogubili na putu“, padajući iste razrede i po nekoliko puta da bi na kraju odustali. „Meni je tata rekao da ću, ako ne budem išla u školu, morati raditi. Rekao je da me neće financirati. Vjerojatno bih se morala i udati. Učim na tuđim greškama“, tvrdi ova razgovorljiva tinejdžerica. Iako se izdvojila od njih vršnjaci ju, kao i obitelj, podupiru. „Sada kažu da im je žao što nisu i oni upisali srednju školu.“

Država im plaća završetak školovanja

Snježana Martinović, administrativna tajnica Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije, je neromkinja, ali odlično poznaje stanje na terenu. Kaže, vrlo je malo Roma u srednjoškolskom sustavu, budući ih velika većina ne završi ni zakonom propisano osnovno obrazovanje. Najčešće odustanu u petom razredu. „Neki dan me je nazvala jedna osoba i pitala kako može nastaviti školovanje koje je prekinula u petom razredu osnovne škole“, priča za Deutsche Welle i objašnjava da je jedan od ciljeva Nacionalnog programa za Rome upravo nastavak školovanja. „Ako su prekinuli osnovno školovanje, pruža im se mogućnost završetka osnovne škole i osposobljavanja za neki od poslova. To neće biti srednja stručna sprema, ali mogu postati pomoćni radnici u kuhinji, skladištu ili nešto slično i to na teret Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.“

U Udruzi tvrde da Romi često ne završavaju osnovnu školu, djelom zbog kulturoloških razlika, no smatraju da je ipak glavni problem neimaština. Veliki broj romske djece živi u neprihvatljivim uvjetima bez komunalnog minimuma. „Normalno je da ih čim malo odrastu pošalju da skupljaju otpad jer moraju preživjeti“, priča tajnica. No i među Romima postoje višestruke podjele, gotovo kaste, o kojima ovisi sudbina njihove djece.

nježana Martinović: "Većina Roma ne završi ni zakonom propisano osnovno obrazovanje."
nježana Martinović: "Većina Roma ne završi ni zakonom propisano osnovno obrazovanje."Foto: DW/S. Bogdanic

Prema najgrubljoj podjeli, možemo iz razvrstati na one koji žive nomadski i one koji su stacionirani na jednom mjestu. „Ako netko ne mijenja boravište i prihvati sredinu u kojoj je, veća je mogućnost da će dijete slati u školu, jer druga neromska djeca koja ga okružuju idu u školu. Imamo tako lijepih primjera poput dečka koji je iz Čakovca dolazio u našu Udrugu na informatičko opismenjavanje. Završio je prometnu školu, išao je na razna natjecanja i osvajao nagrade. Sve ovisi o sredini iz koje dolaze“, kaže Martinović.

Ni nakon 20 godina nemaju osobnu iskaznicu

Iako se pomaci vide, u Udruzi misle da država ipak ne čini dovoljno, posebice na području reguliranja njihovih građanskih statusa. Primjerice, postoje brojni slučajevi ljudi koji u Hrvatskoj žive već 20 godina, ali nemaju osobne iskaznice i državljanstvo. Neki od njih su čak i rođeni u Hrvatskoj, ali su se selili tijekom Domovinskog rata i nisu sredili dokumentaciju. „Oni sada nemaju ništa pa čak ni zdravstveno osiguranje. I kada ga pustite u birokraciju, ona ga pojede. Prije dvije godine je država plaćala odvjetnike koji su im u tome pomagali, sada toga više nema“, ukazuje na jedan od najvećih problema tajnica Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije.

Istovremeno i neki istaknuti Romi u Hrvatskoj, poput saborskog zastupnika Veljka Kajtazija, ističu da Romi nisu svjesni da osim prava, imaju i obveze, a uz sve to nisu spremni mijenjati način na koji žive. Tako često uništavaju i ono malo infrastrukture koja im se izgradi u njihovim često i nelegalnim naseljima koja tako zbog gomilanja smeća i nehigijenskih uvjeta postaju moguća žarišta bolesti na mapama većih hrvatskih gradova.

Autor: Siniša Bogdanić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić