Romney želi vanjskopolitičke promjene

Kada je riječ o vanjskoj politici Mittu Romneyu je zaista teško. Naime predsjednik Barack Obama je imao neke rezultate: pod njegovim vodstvom ubijen je Osama bin Laden, trupe iz Iraka su povučene, a dogovoreno je i okončanje borbene misije u Afganistanu. Iako je ugled SAD u arapskom svijetu, unatoč drugačijim željama, ostao isti, odnos brojnih drugih zemalja prema Americi, prije svih europskih, je trenutno znatno bolji nego za vrijeme Obaminog prethodnika Georga Busha.

Ipak pohvalama na račun svog konkurenta nemoguće je voditi političku kampanju. Stoga Romney, koji će u avgustu zvanično biti imenovan za kandidata republikanaca na predsjedničkim izborima, mora zauzeti kurs konfrontacije. Kratko prije njegovog jednosedmičnog puta u inozemstvo, u okviru kojeg će posjetiti Veliku Britaniju, Izrael i Poljsku, Romney je u govoru održanom pred američkim veteranima predstavio osnovne smjernice svoje vanjske politike.

Romney želi američko stoljeće

Romneyev centralni stav kada je riječ o vanjskoj politici Baracka Obame glasi: "Ovaj predsjednik je oslabio američku vodeću ulogu." Obama je, prema Romneyevom mišljenju, pogrešno procijenio Ruse, te dozvolio pad saveznicima Češkoj i Poljskoj nakon što su ove zemlje izrazile spremnost da na na njihovom teritoriju bude stacioniran sistem proturaketne odbrane. Osim toga Obama, prema mišljenju republikanskog kandidata, nije uspio ni smanjiti opasnost zbog iranskog nastojanja da razvije atomsko naoružanje. Osim toga kada je riječ o kineskoj politici izvoza i financijskoj politici nije pokazao dovoljno odlučnosti, a Izrael je šokirao.

No, što bi Romney na poziciji predsjednika napravio drugačije? Prije svega sljedeće: "Ja nedvosmisleno vjerujem u u veličinu ove zemlje. Ne stidim se moći Amerike." Njegove vanjskopolitičke namjere, pod naslovom "Američko stoljeće" se mogu pročitati na zvaničnoj internet stranici njegove kampanje.

Poboljšati odnose sa Izraelom

O detaljima Romney međutim nije govorio. I on zna da bliskoistočni konflikt nije lako riješiti. No, želi poboljšati odnos sa Izraelom, koji je za vrijeme Obame postao napet. Zbog toga će nakon Velike Britanije boraviti upravo u posjeti Izraelu.

Romney je također kritizirao Obaminu namjeru da povuče američke vojnike iz Afganistana. On je rekao da je predsjednikov motiv za ovakvu akciju čista politička kalkulacija.

Romney je obećao da će zaustaviti "kinesko varanje" koje se odnosi na copyright prava, potom manipulacije sa monetom i subvencije u trgovini. Nije rekao na koji način. Na Bliskom istoku će se založiti za postojanje pravne države, slobodnu ekonomsku politiku i ljudska prava, te se istodobno založiti protiv širenja "iranskog i utjecaja džihadista". Egiptu će staviti do znanja da će upućivanje američke pomoći ovoj zemlji ovisiti od izgradnje slobodnog i modernog društva.

Kada je riječ o sukobu sa Iranom oko atomskog programa Teherana Romney je rekao sljedeće: Svaka vrsta obogaćivanja urana mora biti prekinuta." Na pitanje da li bi Romney naredio vojni napad na Iran, njegov savjetnik za vanjsku i odbrambenu politiku Rich Wiliamson je rekao: "On bi izgradio vjerodostojan scenario prijetnje i bio otvoren prema toj opciji."

Oružje za sirijsku opoziciju

U Siriji bi pak Romney intenzivnije od Obamine vlade radio sa opozicijom. On bi bio spreman naoružati umjerene snage u okviru sirijske opozicije.

U slučaju Rusije, Romney bi prije svega rekao istinu, a to Rusi koji se bore za zaštitu ljudskih prava zaslužuju. Njegov savjetnik Williamson pri tome podsjeća da je predsjednik Roland Regan bivši Sovjetski Savez nazvao "carstvom zla".

A Europa?

Ono što je interesantno Romney u svom govoru Europu nije pomenuo niti jednom riječju. A i u njegovim planovima, koji nose naziv "Američko stoljeće", posebna poglavlja postoje za Kinu, Iran, Izrael i Latinsku Ameriku, ali ne i za Europu. Stoga je Williamson požurio izjaviti da Mitt Romeny u Europi vide najvažnijeg saveznika.

Autori: Christina Bergmann / Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić