RS: Građani gladuju, senatori „caruju“

Senatori Republike Srpske više neće raditi besplatno, već će imati pravo na jednokratnu novčanu naknadu po održanoj sjednici Senata, a koja im se utvrđuje odlukom predsjednika RS-a na početku kalendarske godine prema budžetu za tu godinu.

Ako se na sjednici Narodne skupštine RS-a 16. marta, usvoje izmjene i dopune Zakona o senatu, porezni obaveznici će morati osigurati 457.150 KM za senatorski dodatak, te još 190.000 KM za poreze i doprinose.

Privilegije za priviligovane

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić kaže da uopće ne zna šta je senatorska funkcija i uloga. „Oni nemaju nikakav uticaj, mogu samo da iznesu svoje mišljenje,“ kaže Svetlana Cenić.

„Najveći cinizam je što nam iz Ministarstva za boračka i socijalna pitanja govore kako moramo biti svjesni da kada ima novca, ima privilegija. Kada nema novca, ukidaju se i privilegije. Pri tome su mislili na 40.000 penzionera koji će da primaju manje penzije. U istom momentu, priprema se nešto što daje privilagije senatorima, 647.000 KM godišnje bi to trebalo koštati budžet Republike Srpske. Tih para ove godine nema, niti su predviđene,” kaže Svetlana Cenić, te nastavlja: “U isto vrijeme dolazi prijedlog da se bivšim predsjednicima dodjeli kancelarija, sekretarica, obezbjeđenje, da se suprugama dadnu dodatne privilegije I da se dodjele diplomatski pasoši za njih i njihove porodice. Ovo će da košta minimum 270.000 KM godišnje. Ako budu plaćani retroaktivno to će koštati mnogo, mnogo više.”

“Zamislite taj cinizam da se skida sa onoga ko nema, a daje se privilegija ljudima koji ionako imaju i koji bi trebali budu primjer kako treba služiti toj republici ili daleko većinskom narodu u njoj. To ne samo da je cinizam, nego je vrhunac potcjenjivanja svega i svačega u ovoj republici i ovoj državi,” kaže ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.

Predviđene izmjene i dopune Zakona o senatu sadrže i novi član po kojem entitetski predsjednik ostaje član Senata i nakon isteka mandata. Svetlana Cenić kaže da će oni tada imati duplu ulogu i dupla primanja. “Ne mogu da shvatim da pojedini bivši predsjednici kažu da se time čuva dignitet bivšeg predsjednika. Dignitet se čuva poštenim radom, zalaganjem i borbom za svoje građane. Pa ne može se dignitet čuvati privilegijama. Po tome, svi Senatori i bivši predsjednici imaju dignitet, a svi znamo da većina njih nema nikakvog digniteta,” kaže analitičarka.

Ako Narodna skupština Republike Srpske usvoji prijedlog izmjena i dopuna Zakona o senatu, jedan Senator će građane RS-a koštati oko 16.000 KM godišnje. Prosječan građanin ovog entiteta mora da uloži 20. mjeseci mukotrpnog rada da zaradi jednokratnu novčanu naknadu jednog senatora.

“Prosječna plata će biti još manja,” napominje analitičarka Cenić. “Novi zakon o republičkoj upravi predviđa još više upravnih organizacija, agencija, zavoda itd. Za privredu niko i ne pita, a ne pita niko ni za ovu sirotinju kojoj se vrše stalne revizije. Kada će biti izvršena revizija onih koji sa neproduktivnim radom primaju velike plate pri nadležnosti, privilegije i sve ostalo,” pita se ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.

Gomilanje nepotrebnih institucija

Po definiciji, Senat Republike Srpske je savjetodavno tijelo najviših ustavnih institucija ovog entiteta. Međutim, u praksi, Institucije uglavnom ne uvažavaju mišljenje senatora.

“Možda ponekad i uvažavaju, kada im je potrebno da, uslovno rečeno, stave neki autoritet iznad sebe poslije određenih problema” kaže politički analitičar profesor Ivan Šijaković.

“Vladajuće strukture imaju veliki uticaj na rad Senata. Mislim da je to odlučujuće. Oni pokreću i sazivaju Senat. Prosto, ta izvršna vlast je dominantna u svim faktorima pa i Senatu,“ kaže politički analitičar.

“Mislim da nije neophodno da RS ima Senat, to je samo gomilanje institucija koje ništa ne znače, to je utočišće za određene ljude koji ne mogu da se pomire sa tim da njihovo vrijeme prolazi pa su pronašli zgodnu formu da se u toj jednoj instituciji okupe. A osim toga, to je još samo jedan dodatni trošak,” kaže Šijaković.

Izmjene i dopune zakona će omogućiti svim građanima koji su dali doprinos RS-u i njenom javnom, kulturnom i vjerskom životu, te kao takvi imaju javni ugled, razboritost i iskustvo stečeno znanjem, zvanjem i djelovanjem, da budu imenovani od strane predsjednika RS-a kao članovi Senata. Dodaje se i novi član po kojem entitetski predsjednik ostaje član Senata i nakon isteka mandata.

Svi senatori imaju velika primanja ostvarena kroz angažman u drugim entitetskim i državnim institucijama. A mnogi članovi Senata su uspješni privrednici.

Neki od članova Senata su bivši predsjednik RS-a Dragan Čavić, bivši član Predsjedništva BiH Živko Radišić, ratni i poratni šef diplomatije RS Aleksa Buha, mitropolit dabrobosanski Nikolaj, historičar iz Beograda Milorad Ekmečić i penzionisani general-pukovnik Manojlo Milovanović.

Inače, u ovom savjetodavnom tijelu najviših institucija Republike Srpske nema Bošnjaka, Hrvata i ostalih.


Autori: Merima Džeko / Alem Lolić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić