RS krenula u samostalan popis stanovništva

Nacrtom zakona o popisu stanovništva predviđeno je da se naredne godine građani koji imaju prebivalište na teritoriji Republike Srpske izjašnjavaju o državljanstvu, maternjem jeziku, vjeroispovjesti i nacionalnoj pripadnosti. Popisom će biti obuhvaćeni državljani BiH i strani državljani koji imaju prebivalište ili boravište u RS, bez obzira na to gdje se u momentu popisa nalaze.

Predsjednik Vlade RS-a Milorad Dodik kaže da donošenje ovog zakona nije uporeno ni protiv koga: „Nije to uporeno ni protiv Bošnjaka koji žive u RS. Dapače, sada će se vidjeti da RS demantuje tvrdnje kako se u njoj desilo etničko čišćenje i kako je to monoetnički entitet.“

Pitanje jezika u startu diskriminisano

Bošnjački poslanici tražili su povlačenje zakona sa dnevnog reda jer se, kažu, popis ne može sprovesti na jednom dijelu teritorije BiH. Poslanik SDA Ramiz Salkić ne vjeruje da će vlast omogućiti svim narodima da se izjašnjavaju o svom jeziku prilikom ovog popisa: „I kako ćete napraviti obrazac ako u ustavu piše „jezik kojim govori srpski , bošnjački i hrvatski narod“. Kakvo će pitanje biti u tom listiću za popis stanovništva?“

Na nivou državnog parlamenta već mjesecima se pokušava pronaći dogovor oko popisa stanovništva, ali bezuspješno. Formirana je radna grupa koja bi trebala do kraja ovog mjeseca da usaglasi stavove stranaka kako bi zakon o popisu bio usvojen. Upravo zbog toga, šef kluba poslanika Stranke za BiH Muharem Murselović ne očekuje nikakve rezultate od entitetskog popisa.

Legalizacija etničkog čišćenja

„Ovo što se ovdje traži neće nikome ni trebati, niti će imati ikakve koristi, već će služiti za internu upotrebu i onda će se potvrditi da će to biti legalizacija etničkog čišćenja“, kaže Murselović.

Zakonom se uređuje finansiranje izvršenja popisa, za šta će biti neophodno 18 miliona KM.

Ostaje otvoreno pitanje koliko je validan zakon na entitetskom nivou i da li teza o sabiranju rezultata iz RS-a, Federacije i distrikta Brčko "drži vodu". Analitičar Slavo Kukić kaže da je to nemoguće, te da se popis može sprovesti samo na teritoriji cijele države: „To je ista priča koja je prethodnih 30 godina pričana na Kosovu. Funkcionirala je paralelna vlast dok tu vlast na kraju nije priznao i svijet.“

Veto je već spreman

Iako je još rano govoriti o sudbini zakona, predsjednik kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Edin Ramić kaže da će na zakon, kada dođe na dnevni red, biti stavljeno veto: „Ne mogu se popisi sabirati, jer se popis mora održati u tačno određen dan i određeno vrijeme.“

Pokušaj donošenja zakona na državnom nivou nije dao nikave rezultate. Razlog za to je da li će se građani na popisu moći izjašnjavati o vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti što je za bošnjačke političare neprihvatljivo zbog nesprovođenja Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, odnosno povratka. Ipak, ukoliko političari zakon ne izglasaju na državnom nivou BiH će, uz Somaliju i Liban, biti treća zemlja u svijetu u kojoj taj posao neće biti obavljen do 2011. godine.

Autor: D. Maksimović

Odg. ur.: A. Slanjankić