Ruža vjetrova u Josipovoj turbini

"Moj izum se zove 'vertikalna vjetroturbina sa dva rotora', a ideja je stara... već na jednom sajmu 1997. godine, kada sam u Minhenu vidio jedan oblik Savoniusove turbine (izumljena u Finskoj op. aut.), to me počelo zanimati, a prije svega negativne strane te turbine“, kaže na početku našeg razgovora Josip Bilić, inovator iz Livna. Dok sjedimo u novoj hali njegove firme 'Bivis' za proizvodnju i punjenje voćnih sokova, pokušavam da se našalim. „Vi ste sad nešto kao mali poduzetnik, ali meni se sve čini da ste vi veliki poduzetnik“, kažem. Josip se smije, a njegov pogled govori da zna odgovore na sva pitanja kada je o poduzetništvu riječ. Nudi mi sok iz svoje proizvodnje. Biram jabuku, mislim nekako, da se uz sok od jabuke najljepše može razgovarati o vjetroturbini.

„Moja turbina je sasvim drugačija“

Savoniusova turbina može biti vertikalna ili spiralna. Ja sam osobno išao na to da popravim negativne obrtne momente Savoniusa i onda sam dobio nekoliko varijacija na tu temu. Čak u svom računalu imam nekih 50-tak varijanti, kao rezultat tog mog traganja za najboljim rješenjima. Onu prvu sam ostavio i nazvao je 'vertikalna vjetroturbina – muzej'“, kaže Josip. „To je nešto kao fosil u virtualnom svijetu“, primjećujem. „Može se tako reći. Onda sam išao na neke izračune, na varijantu da zaštitim taj unutrašnji rotor od negativnog momenta, računajući kolike su sile na vanjskom statoru, pa sam vidio da se i on može vrtjeti, a tako se onda može iskoristiti višak energije“, kaže inovator Bilić. Zaključujem da se rotori nalaze na istoj osovini, ali se vrte u suprotnim smjerovima. Silazimo u skladište Josipove firme, gdje počasno mjesto, između uredno naslaganih sokova u tetrapaku, zauzima prototip vertikalne vjetroturbine sa dva rotora.

Kao moderna skulptura

Onako čista i bijela, skladnih oblika, mogla bi lako 'proći' na izložbama moderne umjetnosti. Molim Josipa da stane pored nje. Želim napraviti fotografiju kako bi se vidjela njena prava veličina u odnosu na visinu njenog izumitelja. „Ovoj turbini sa dva rotora ne smetaju ni promjene smjera vjetra, ni jaki udari i ima veću iskoristljivost kinetičke energije vjetra i na jednom i na drugom rotoru“, kaže Josip i dodaje da je sve sam crtao i projektovao, ali u izradi modela za sajam i prototipa za ispitivanje, morao je sarađivati sa još nekim osobama koje su sudjelovale u izradi dijelova. A za sve izračune koji su bili potrebni, bilo je lako, jer Josip Bilić je inžinjer strojarstva i u radu na turbini, on je zapravo bio 'kod kuće'. A što se tiče vjetra... I to je ispitivao Josip i zbog toga je i ušao u projekat vjetroturbine. „Ovdje je vrlo karakterističan vjetar, jer je takav raspored planina, i ta ruža vjetrova. To znači da se smjerovi vjetrova mijenjaju naglo. Prošle godine u sedmom mjesecu vršena su neka mjerenja i da su bile ove standardne turbine, vjetar bi ih povaljao. Takav je bio vrtlog pijavica. To je bila neka vrsta prekretnice u mjerenju statike i dinamike, ove moje turbine“, kaže Josip. Ali, to je samo jedna od prednosti njegove turbine. Takođe, zbog male buke, njegove turbine mogu se postaviti u naseljenom mjestu, za razliku od vjetroturbina sa propelerom, koje stvaraju veliku buku.

„Leonardo da Vinci“ stigao u BiH

Krajem prošle godine u Nirnbergu u Njemačkoj, na 60. međunarodnoj izložbi inovacija IENA, sve prednosti vjetroturbine livanjskog inovatora prepoznate su do te mjere, da je dvostruko nagrađen. Dobio je za svoj izum zlatnu medalju, ali i Grand Prix, najveću godišnju nagradu Evropskog udruženja inovatora, plaketu i diplomu „Leonardo da Vinci“. To je dosad najveće priznanje koje je dobio jedan inovator iz BiH. A ovdje je zapravo riječ, samo o hobiju jednog kreativnog čovjeka. „Ugodno sam iznenađen, ali i počašćen nagradom u Nirnbergu. Sada, izradom ovog prototipa, planiraju se provesti dodatna ispitivanja i mjerenja. Prema mom izračunu, najveće vrijednosti koje je moguće dobiti na promjeru rotora od 50 metara, sa visinom od 72 metra, i pri brzini vjetra 20 m/sec, je 7 megavata“, kaže Josip. A da sve ne bude idilično, kao i obično, pobrinula se naša država. „Kod nas ne postoji adekvatna zakonska regulativa za ovakvu vrstu proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, dok Njemačka ima takvu zakonsku regulativu, prema kojoj garantira otkup sve energije koja se dobija na ovakav način“, ističe Josip i dodaje da postavljanje vjetroturbine u Livnu u ovom trenutku, ne bi značilo i to da će neko tu energiju i otkupiti. E, u ovoj BiH nikada dva dobra sastaviti: kad imaš pamet, nemaš dobre zakone. Ili, imaš dobru ideju, ali nemaš para da je materijaliziraš. Uvijek nešto nedostaje, samo je, izgleda, entuzijazam ljudi poput Josipa, neiscrpan.

Autorka: Ljiljana Pirolić

Odg. urednica: Belma- Fazlagić-Šestić