1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Rusija: Opasnost za sigurnost u Evropi?

7. februar 2010

Rusija traži "novu sigurnosnu arhitekturu" za Evropu. Zapad je koči, gdje god stigne. Moskva pati od postojećeg odnosa snaga u Evropi. Iziritirana Rusija bi mogla postati opasnost za evropsku sigurnost, kažu politolozi.

https://p.dw.com/p/Lv27
Generalni sekretar NATO-a Andreas Fogh Rasmussen i ruski premijer Vladimir PutinFoto: AP

O samouvjerenim nastupima ruskih političara na Konferenciji o sigurnosti u Minhenu puno se govorilo. Posebno je zapamćen ostao govor Vladimira Putina prije tri godine. On je tada odbacio pravila i običaje diplomatije iznenadivši publiku govorom u kojem se bijesno obračunao sa Zapadom.

U mjesecima koji su slijedili puno se diskutovalo o brigama koje Rusiji zadaje proširenje NATO-a na istok zemljama, koje su ranije bile u sastavu Sovjetskog saveza. To je velika tema i danas. Proteklog petka ruski predsjednik Dmitrij Medvedjev potpisao je novu vojnu doktrinu Rusije, u kojoj se na NATO, odnosno na proširenje ovog vojnog saveza na istok, gleda kao na najveću opasnost. Na posljednjoj Konferenciji o sigurnosti u Minhenu (5.02. - 7.2.2010.) ministar vansjkih poslova Sergej Lavrov stavio je prst u otvorenu ranu i kritikovao širenje NATO-a na istok. On je rekao da je Rusiji stalo do principa nedjeljivosti sigurnosti u Evropi i naglasio da nijedna zemlja ne smije svoju sigurnost graditi na račun druge.

Novi odnos snaga u Evropi

Kaukasus Konflikt August 2008 Sergei Wiktorowitsch Lawrow
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej LavrovFoto: picture-alliance/ dpa

Aktuelni odnos snaga u Evropi je okarakterisan uvezivanjem Moskve u brojne sigurnosno-političke institucije. Od 1991. NATO i Rusija sarađuju na vojnom polju. Od 2002. postoji Vijeće Rusije i NATO-a. Moskva ima i saradnju sa susjednim zemljama u okviru OSCE-a. Da to ne mora do vijeka ostati tako, partneri Rusije primili su na znanje najkasnije u ljeto 2008. kada je Dmitrij Medvedjev predstavio svoju ideju "evropske sigurnosti", a u novembru i prve pojedinoste takve doktrine. Rusiji je stalo da se postigne pravno obavezujući sporazum, u koji bi bile uključene sve relevantne zemlje i organizacije i kojim bi se iznova uredili njihovi odnosi. Kako bi tačno trebao izgledati taj sporazum, do danas nije poznato.

Rusija želi izaći iz starih institucija

Centralno pitanje koje se postavlja je zašto Rusija postojeću mrežu političko-sigurnosnih institucija želi zamijeniti novim. Politolog Christian Hacke smatra da je razlog za to što Rusija želi po svaku cijenu izaći iz tih institucija. Moskva se, s obzirom na porast moći i uticaja, osjeća ograničena partnerstvom. Članstvo u OSCE-u (Organizacija za evropsku sigurnost i stabilnost) za Rusiju ima neprijatne posljedice, jer se ova organizacija pored vojnih pitanja brine i o ljudskim pravima. U novom evropskom sigurnosnom sporazumu, koji traži Rusija, ovakva pitanja ne bi bila u prvom planu, ali zato bi se na listi prioriteta našla pitanja kontrole naoružanja.

Kakve šanse imaju ruski planovi?

OSCE Organization for Security and Cooperation in Europe
Zapad uputio Rusiju sa njenim planovima novog sigurnosnog sistema u Evropi na OSCEFoto: AP

Članicama NATO saveza, posebno državama Zapada koje su se skoncentrisale na borbu protiv terorizma, insistiranje Moskve dolazi u nezgodan čas. Tim prije što mali broj njih smatra da je u klasičnom smislu riječi ugrožena evropska sigurnost.

Međutim, države istočne Evrope, koje graniče sa Rusijom i dalje govore o opasnosti. Za Zapad nije više akutno ni pitanje kontrole naoružanja u vezi sa Rusijom. Stoga im se ne čini primamljiv ni koncept nove evropske sigurnosne arhitekture, koji je baziran na scenariju klasične prijetnje.

Stoga je Zapad Rusiju uputio na OSCE. Ova organizacija od ljeta nastoji ugušiti debatu o novim sigurnosnim planovima Rusije. Pogled u prošlost govori da je 70-tih godina bilo potrebno 2.400 susreta između Sovjetskog Saveza i Zapada da bi se osnovala organizacija, koja je bila preteča OSCE-u.

Ruska opasnost

NATO Erweiterung Osteuropa
Rusiji trn u oku proširenje NATO-a na istok, posebno zemljama, koje su nekada bile u sastavu SSSR-aFoto: AP
Ako je Rusija u Minhenu očekivala podršku za svoje nove planove, ova želja joj nije bila ispunjena. Šefica američke diplomatije Hillary Clinton je na početku konferencije jasno odbacila sigurnosni plan ruskog predsjednika. I njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle pokazao je skepsu, iako je tražio od učesnika da povedu supstancijalnu diskusiju.

Razlog za uzdržanost je nesigurnost u pogledu istinskih ciljeva Rusije. Moguće je da Moskva želi oslabiti NATO i ostvariti veći uticaj u Evropi. A upravo to nije u interesu Zapada. Može li se na kraju reći da je podignuta buka ni oko čega?

Ne sasvim. Nakon ruskih nastupa u Minhenu jedno je jasno: ruski pacijent pati od postojećeg odnosa snaga u Evropi. A bolesna, odnosno iziritirana Rusija bi, zaključuje politolog Hacke, mogla postati opasnost za evropsku sigurnost.

Autor: Andreas Noll/Jasmina Rose

Odg. urednik: Azer Slanjankić