Sjeverna Makedonija: Albanac privremeni premijer

Talat Xhaferi je postao prvi etnički Albanac izabran za premijera Sjeverne Makedonije. Lokalni analitičari i političari opisali su to kao "povijesni trenutak" za tu balkansku zemlju.

Tijesna većina od 65 zastupnika u parlamentu od ukupno 120 mjesta u Skoplju izabrala je u nedjelju Xhaferija, člana Demokratske unije za integraciju (DUI) — najveće stranke etničkih Albanaca u zemlji — za čelnika privremene vlade do parlamentarnih izbora, koji bi trebali biti održani 08. maja.

"Glavni prioritet vlade", rekao je Xhaferi zastupnicima u nedjelju, bit će "priprema i organizacija slobodnih, poštenih i demokratskih izbora u direktnoj, otvorenoj i zakonitoj proceduri".

Prijelazna vlada da osigura slobodne i poštene izbore

Koncept privremenih vlada uveden je u Sjevernoj Makedoniji2015. godine kao način sprječavanja vladajućih stranaka da utječu na izborni proces.

Sporazum koji je doveo do njegovog uvođenja predviđa da oporba zadnjih 100 dana prije parlamentarnih izbora dobije čelne pozicije u ministarstvima unutarnjih poslova i financija, koja slove kao ključna u izbornom procesu. 

Koalicijski dogovor

Xhaferijev izbor na tu dužnost rezultat je koalicijskog dogovora između vladajućih socijaldemokrata i Demokratske unije za integraciju (DUI) 2020.: U to vrijeme glavni uvjet DUI-ja za ulazak u koaliciju sa socijaldemokratima bio je da etnički Albanac bude izabran kao privremeni premijer.

Iako će najveća opoziciona stranka VMRO-DPMNE, za koju najnovije ankete pokazuju da će pobijediti na izborima u maju, imati dva ministra i tri zamjenika u novom kabinetu, njeni zastupnici su bili suzdržani pri glasanju za vladu koju vodi Xhaferi.

Opozicija kritizira Xhaferijevo imenovanje

Bivši ministar vanjskih poslova Antonio Milososki iz VMRO-DPMNE-a optužio je vladajuće socijaldemokrate za izdaju nakon što je Xhaferi izabran.

"Socijaldemokrati (…), vjerne sluge korumpiranog DUI-ja, zbog koruptivnih interesa, danas su makedonski narod učinili podstanarima u vlastitoj zemlji", rekao je Milošoski na sjednici parlamenta u nedjelju.

Od komandanta pobunjenika do premijera

Otprilike četvrtina od 1,8 milijuna stanovnika Sjeverne Makedonije su etnički Albanci. Nakon što je zemlja 1991. proglasila neovisnost od tadašnje Jugoslavije, albanska manjina žalila se na diskriminaciju, ograničene mogućnosti i dominaciju etničke makedonske većine.

Godine 2001. napetost je eskalirala u šestomjesečni oružani sukob između albanskih pobunjenika i vladinih snaga. Iako je do tada služio kao oficir u makedonskoj vojsci, Xhaferi je napustio vojsku i postao jedan od komandanata pobunjenika. 

'Istorijski dan'

Iako su predstavnici albanske nacionalnosti bili birani ili imenovani na visoke položaje u državi i prije sukoba 2001. godine, ovo je prvi put da će jedan etnički Albanac voditi vladu.

"Ovaj dan je istorijski i za Albance i za Makedonce, kao i za sve ostale jer postajemo ravnopravna država i društvo i (mi) prevazilazimo sve predrasude", objavio je na Facebooku-u, Ali Ahmeti, bivši vođa albanske gerile i predsjednik DUI-ja.

Iako je Xhaferi bio ministar odbrane od 2013. do 2014. i bio je predsjednik parlamenta posljednjih šest godina, njegov izbor na najvišu dužnost vlade u zemlji razbjesnio je nacionaliste u Sjevernoj Makedoniji koji njegovo imenovanje vide kao još jedan ustupak previše etničkim Albancima.

'Nacionalna izdaja'

"Imenovanje (Talata) Xhaferija za premijera tehničke vlade najnovija je nacionalna izdaja (...)", objavila je u nedjelju u saopćenju Lijeva stranka, koja njeguje bliske veze s Rusijom.

"Izborom dezertera Xhaferija makedonski narod ponovno je izdan i zgažen", dodaje stranka u saopćenju, aludirajući na činjenicu da je Xhaferi promijenio stranu tokom međunacionalnog sukoba 2001. godine.

No, novinar i politički analitičar Xhelal Nezirij, albanske nacionalnosti, smatra da je izbor etničkog Albanca za premijera je neka vrsta "Obama momenta" u Sjevernoj Makedoniji.

"Simbolika je snažna - ne postoje zabranjeni položaji ni za jednog građanina ove zemlje, bez obzira na etničku pripadnost", rekao je on za DW.

„Kao i kod (izbora) Baracka Obame u SAD-u ili Rishija Sunaka u Velikoj Britaniji, ovakav trenutak govori o demokratskoj zrelosti većinske etničke zajednice, koja demokratske vrijednosti stavlja ispred isključivih, koje su sinonim za diskriminaciju", rekao je Neziri.

Urednik: Aingeal Flanagan