SAD žele da izglade odnose sa Evropom

Dojče vele: Gospođo Reding, tokom svoje posjete Sjedinjenim Američkim Državama, izjavili ste da se prijatelji međusobno ne špijuniraju. Da li je ta poruka stigla do administracije Baraka Obame i šta je na sve to rekao ministar pravde Erik Holder?

Vivijan Reding: „Ne samo da je američka vlada o tome zauzela stav, već izgleda da se i raspoloženje u narodu promijenilo. Naročito je u izbornim okruzima postalo napeto. Ljudi su uznemireni zbog aktivnosti obavještajnih službi, ne samo zbog toga što su špijuniranjem pogođeni Amerikanci, već i njihovi saveznici. U međuvremenu je nastao pokret u SAD koji poručuje da se sa tim ne može nastaviti. To raspoloženje osjeća se i u Kongresu, pa i u američkoj vladi.“

Sa kakvim utiskom se vraćate sa sastanka sa ministrom Holderom?

„Pregovaramo o nacrtu sporazuma koji bi omogućio zaštitu ličnih podataka evropskih i američkih građana, dakle o saradnji dva kontinenta u domenu pravosuđa i policije. Utvrdili smo da je zaštita građana Evropske unije koji borave u Americi moguća izmjenom i dopunom postojećih američkih zakona. Dakle, razmatra se promjena tih propisa. To je nešto sasvim novo i mislim da je Amerika u međuvremenu postala svjesna da je snažna društvena i privredna saradnja sa Evropom moguća, jedino ako se uspostavi zakonska ravnoteža.“

Šta to konkretno znači? Možete li navesti neki primjer?

„Kada jedan Nijemac ili Austrijanac krenu za Vašington, prilikom ukrcavanja u avion, njihovi podaci takođe odlaze za SAD. U slučaju da se informacije o njima tamo pogrešno interpretiraju ili dođe do neke zabune, evropski građanin će se naći u ozbiljnom problemu onog trenutka kada stigne u SAD. On neće biti u mogućnosti da se brani pred američkim sudovima. Istovremeno, za razliku od njega, američki građanin bi u Evropi mogao da nametne svoja prava evropskim sudovima. Zato smatramo da je neophodno da se uspostavi ravnoteža u propisima i pravima američkih građana kod nas – i evropskih u SAD-u.“

Vratimo se NSA-aferi. Moraju li Evropljani i Amerikanci da definišu nova pravila igre, koja regulišu rad obavještajnih agencija?

„Vjerujem da je to već u toku. Američki predsjednik je to svojevremeno najavio, a ministar pravde potvrdio. Svakako je riječ o reformama. A što se novina tiče, one prije svega treba da obuhvate drugačije ophođenje prema evropskim građanima. Ranije su, kada se o takvim pitanjima razgovaralo, u fokusu bili jedino građani SAD.“

Mogu li građani Evropske unije u budućnosti da računaju na to da više neće biti prisluškivani?

„To je drugo pitanje jer tajne službe nisu evropske. Njihov rad definišu vlade zemalja na nacionalnom nivou. Drugim riječima, one bi morale da razgovaraju sa Amerikancima, kako bi se promijenila dosadašnja praksa. Međutim, trebalo bi naglasiti, da se po prvi put dešava da predsjednik SAD i ministar pravde najavljuju promjenu propisa, koja bi dodatno zaštitila ne samo američke, već i evropske građane.“

Kakve ste zahtjeve stavili pred američkog predsjednika?

„Moji zahtjevi obuhvataju pitanja saradnje bezbjednosnih službi, prije svega policije i pravosuđa, u kojima bi bila jasna i evropska odgovornost. Kada govorimo o radu obavještajnih agencija, to je nešto čime se moraju pozabaviti vlade država članica EU. Ipak sve se kreće u dobrom pravcu. Pokret koji postoji ovdje u Americi nagovještava mogućnost obnavljanja povjerenja, a to je neophodno jer smo svjedoci da je ono zbog afera narušeno. I u Njemačkoj velika većina građana više nema povjerenja u Amerikance. Tome se možemo suprotstaviti jedino konkretnim akcijama, a ono što su Amerikanci u međuvremenu rekli, ukazuje na to da su spremni da učine sve što je neophodno, kako bi se povjerenje obnovilo.“

Autor: Gero Šlis / jl
Odg. urednica: Jasmina Rose