1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

SAD imaju najveći dug u istoriji

Ralf Zina24. februar 2009

SAD nastoje svim sredstvima da podstaknu privredni rast, a predsjednik Barak Obama je uvjeren da će do kraja svog mandata uspjeti da prepolovi deficit. Međutim, Amerika se može pohvaliti sa 1300 milijardi dolara duga.

https://p.dw.com/p/H0AN
Predsjednik Barack Obama se nada da će povlačenjem vojske iz Iraka smanjiti deficit
Predsjednik Barack Obama se nada da će povlačenjem vojske iz Iraka smanjiti deficitFoto: AP

Barak Obama obećava ono što su obećavali i predsjednici prije njega, ali nisu ispunili – da će smanjiti dug koji mu je ostavio njegov prethodnik. Na sastanku o budžetu u Bijeloj kući Obama je rekao: „Ova administracija naslijedila je dug od trilion i 300 milijardi dolara, najveći u istoriji SAD“.

Dug u fazi rasta

Taj dug u poslaganim dolarima 144 puta je viši od Mont Everesta, a uz sadašnje cijene benzina svi Amerikanci za taj novac mogli bi besplatno da se voze sljedećih pet godina. Kao što je poznato, novac ima cijenu i Obama je rekao: „Prošle godine za kamate smo platili 250 milijardi dolara“.

Ove godine cijena će, u najmanju ruku, biti dvostruka. Kako se procjenjuje, u prvoj godini nove administracije dug će porasti na trilion 600 milijardi dolara. Obama nema izbora, moraće još više da se zaduži kako bi spasao bankrotstva automobilsku industriju i niz velikih banaka, te prinudnog iseljenja kućevlasnika koji više nisu u stanju da otplaćuju hipotekarne kredite. „Ulaganja u spas privrede povećaće taj dug“, svjestan je Obama. On se nada se da će povećanje biti samo kratkoročno i vjeruje da će do kraja mandata prepoloviti dug koji mu je ostavila Bušova administracija. Mada, kako kaže: „To neće biti lako“.

Na čemu uštedjeti?

Ljekari u saveznoj državi Merilend protestuju tražeći reformu zdravstvenog sistema
Ljekari u saveznoj državi Merilend protestuju tražeći reformu zdravstvenog sistemaFoto: picture-alliance/ landov

Međutim, alternative nema. Kako kaže predsjednik: „Ne namjeravam da našu djecu ostavim sa dugom koji ne mogu da otplate“.

Sve više Amerikanaca pita se gdje i na čemu uštedjeti tolike milijarde. Djelimičnim povlačenjem vojske iz Iraka neće se mnogo uštedjeti. Neće mnogo donijeti ni povećanje poreza za imućnije građane. Obamin finansijski savjetnik Piter Oržag ima maglovitu ideju: „Kako bi sanirali budžet moramo staviti pod kontrolu troškove zdravstvene zaštite i to još ove godine“.

SAD imaju jedan od najskupljih i najneefikasnijih zdravstvenih sistema. Pedeset miliona ljudi nema zdravstveno osiguranje – nezaposleni uopšte ne mogu da ga plate, jer je za trećinu skuplje od pomoći koju dobijaju.

Trošiti samo onoliko koliko je na raspolaganju – to je finansijska vrlina demokratskog prethodnika Bila Klintona i Obama bi da joj se vrati. Cilj je jasan, put do njega više nego nejasan.