1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

SAD: sudski procesi zbog ratnih zločina

Gero Schließ12. juni 2015

U SAD-u se trenutačno vode procesi protiv osumnjičenih za ratne zločine iz BiH. Te osobe su sredinom 90-ih došle kao izbjeglice u SAD. Bh. dijaspora je uzrujana.

https://p.dw.com/p/1Fg7E
Masovna grobnica - lubanja i kosti
Masovna grobnica u blizini ZvornikaFoto: picture-alliance/dpa

"It's correction time" (Vrijeme je korekcije), kaže ležerno Esad Boškailo. Bosanci i Hercegovci u Sjedinjenim Američkim Državama su 21 godinu uzalud čekali na pravdu, poručuje on. Sada je konačno došlo "vrijeme za ispravljanje" grešaka, kaže Boškailo koji je šef psihijatrijskog odjela na klinici Maricopa u Phoenixu u američkoj saveznoj državi Arizoni, osvrćući se pritom na sve češća medijska izvješća o presudama za ratne zločine i izgonima osuđenih koji potječu s područja bivše Jugoslavije.

Retraumatizacija

Kod nekih od njegovih pacijenata je to medijsko izvještavanje dovelo do "retraumatizacije", kaže Boškailo koji je i sam Bošnjak. Pojašnjava da se tim ljudima vraćaju slike iz prošlosti te ih se ne mogu riješiti.

Esad Boškailo
Esad BoškailoFoto: DW/G. Schließ

Nepozanti broj među 150.000 ratnih izbjeglica koje su sredinom 90-ih pronašli utočište u SAD-u su ratni zločinci, odgovorni za teške zločine počinjene za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Srebrenica, kao nijedno drugo mjesto u BiH, simbol je za te grozote upravo zbog toga što su u srpnju 1995. tamo pred očima svjetske javnosti pripadnici srpskih snaga tada ubili više od 8.000 ljudi. Ali i bh. Hrvati i bh. muslimani su tada činili ratne zločine.

Istrage i izgoni

Prema navodima New York Timesa i Washington Posta, ured SAD-a za useljenike je pokrenuo i do 300 postupaka protiv potencijalnih ratnih zločinaca. Michael McQueen, koji je za tu službu vodio odgovarajuće istražne radnje, u razgovoru za Deutsche Welle je potvrdio te brojke. McQueen navodi da je i do 70 osumnjičenih u međuvremenu dobilo izgon i vraćeno je u BiH ili su pobjegli. Jedan od tih koji su tako dobili izgon je Marko Boskić koji je, prema navodima McQueena, bio pripadnik onih postrojbi koje su aktivno sudjelovale u masovnim ubojstvima u Srebrenici. Boskić je, kaže on, izručen Bosni i Hercegovini, ali je tamo zbog suradnje s tužiteljstvom dobio samo deset godina zatvora. Ali su, dodaje McQueen, na osnovu njegovih izjava makar četiri daljnja počinitelja uhićena i osuđena.

U Phoenixu, gdje živi veliki broj Bosanaca i Hercegovaca, takvi slučajevi izazivaju nemir ali i ulijevaju nadu. "Bh. zajednica sada osjeća da stiže pravda", ističe Esad Boškailo u razgovoru za Deutsche Welle.

Torture u šest zatočeničkih logora

Boškailo potječe iz Počitelja. I on je žrtva rata. Taj 56-godišnji psihijatar i otac dvoje djece je godinu dana proveo u šest zatočeničkih logora. Boškailo je, prema vlastitim navodima, mučen i maltretiran. Nakon oslobađanja je bio toliko slab da više nije mogao stajati na nogama. Svoju obitelj je konačno uz pomoć UN-a i američke vlade vidio u SAD-u. Svoja iskustva je sročio u knjizi "Wounded, I am more awake".

Boškailo se naizgled emocionalno ne dotiče činjenica što se sada vode istrage i sudski procesi protiv potencijalnih ratnih zločinaca. Ali ističe ujedno da je jedna njegova 45-godišnja pacijentica iz Srebrenice "jače potresena". Ona je, prema njegovim navodima, u Srebrenici izgubila supruga, dva sina, dvojicu braće i još 20 rođaka.

"Ne igra nikakvu ulogu što si i tko si"

Kao i mnogi Bosanci i Hercegovci, tako i Esad Boškailo rado dolazi u restoran "Old Town Sarajevo" (Stari grad Sarajevo), gdje gostioničarka Seida Turulja kuha specijalitete iz BiH. I ona ima svoje mišljenje o uhićenjima i procesima: "Ne igra nikakvu ulogu što si i tko si: musliman, Hrvat ili Srbin", jer svatko mora odgovarati za svoje zločine, "čak i da je to moj vlastiti brat koji je počinio te zločine." Kao i sve druge bivše izbjeglice iz Bosne i Hercegovine, tako je i ona ima veliko povjerenje u pravosuđe u SAD-u. Ovdje, a ne u BiH im se treba suditi, ističe ona.

Seida Turulja
Seida Turulja u svom restoranuFoto: DW/G. Schließ

Ne govori to glasno, ali pritom misli na bh. Srbe, dok bh. muslimane izuzima iz sumnje. Ali to ju ne sprječava da u svom restoranu ugosti pripadnike svih narodnosti iz bivše Jugoslavije.

43-godišnji Vitomir Špirić je jedan od gostiju u restoranu. On kaže da nije počinio nikakve ratne zločine, iako se protiv njega od 2005. vode istražne radnje i proces pred sudom, prvo zbog ratnih zločina, a poslije samo još zbog sumnje u krive navode pri useljavanju u SAD. Špirić obje optužbe odbacuje. "Nisam počinio zločine", pojašnjava i dodaje da se istrage vode protiv njega samo zato što je bh. Srbin. U ratu je više puta dezertirao iz redova srpske vojske i uopće se nije borio, kaže on.

Teški dokazni postupci

Više od 20 godina nakon rata u Bosni i Hercegovini je teško, pa čak i nemoguće pronaći dokaze za ratne zločine, ističe Michael McQueen. Tako u mnogim slučajevima dolazi do toga da ured SAD-a za useljavanje na koncu vodi istrage samo zbog pogrešnih navoda prilikom ulaska u SAD. To se onda odnosi prije svega na bh. Srbe od kojih mnogi pri ulasku u zemlju nisu davali navode o vojnoj službi. Špirićev tadašnji odvjetnik Thomas Hoidal govori o "tankim dokazima" i smatra upitnim što se nakon bezuspješne optužnice zbog ratnih zločina fokus stavlja na "pogrešne navode" prilikom procesa useljavanja.

Vitomir Špirić
Vitomir Špirić tvrdi da nije počinio nikakve zločineFoto: DW/G. Schließ

Špirić nije jedini takav slučaj. Hoidalov kolega Chris Brelje je i sam zastupao 25 takvih slučajeva i Michaelu McQueenu i kazneno-pravnim ustanovama predbacuje da olako pokreću postupke protiv nevinih ljudi. "Strašne stvari su se dogodile. Ali to ne znači da moramo sudski goniti ljude za čije sudjelovanje u zločinima ne postoje dokazi."

Vitomiru Špiriću je tek za ožujak 2019. zakazano saslušanje kod zaduženog imigracijskog suda. Do tada taj živahni 43-godišnjak mora živjeti u strahu da će možda ipak biti protjeran. "To nije život", žali se on. Ali se već naviknuo na život u SAD-u, kaže, gdje bez dugova stanuje u vlastitoj kući i gdje ga posjećuju njegovi prijatelji Hrvati i muslimani. "Svi su kod mene dobrodošli", ističe dok odlazi do vrata jer je upravo zazvonilo ulazno zvono. Jedan prijatelj je došao u posjet.