Zemlja ograničenih mogućnosti

Možete ih voljeti ili mrziti, ali mišljenje o SAD-u ima svako. Pravovremeno uz predsjedničke izbore 2012. godine, Bernd Stöver, profesor na Univerzitetu u Potsdamu, objavio je zbirnu historiju SAD-a.

Pogled u knjigu smiruje. Historija SAD-a je prožeta borbama suprotstavljenih tabora, što se najviše očitovalo izbijanjem Građanskog rata od 1861. do 1865. godine. U današnje vrijeme te podjele neće otići tako daleko. Ipak, Stöverova knjiga dopušta nam da shvatimo zašto su Obama i Romni toliko različiti i zašto podjela zemlje postaje sve oštrija.

Američki način života

Autor se u svojoj knjizi dotiče svega što vodi do oduševljenja SAD-om ili nailazi na nerazumijevanje. Za neke, SAD je zemlja neograničene slobode, u kojoj i perač tanjira može postati milioner. Iz tog razloga, autor ciljano prati viziju američkog sna i istražuje šta se desilo s njom.

Kritičari vide samo loše strane "američkog načina života": društvene suprotnosti koje su skoro nezamislive u Evropi, kreditima finansirana naizgled bezgranična potrošnja, uloga "samoprozvanog" svjetskog policajca, koja nekad djeluje arogantno. Bernd Stöver podsjeća njemačke čitaoce na to da su mnoge stvari koje se evropskim očima čine stranim i neshvatljivim, ukorijenjene već u historiju izvornih 13 kolonija i, tada još mladih, Sjedinjenih Država. One i danas utječu na društvo i politiku SAD-a.

Na primjer, desničarski pokret "Tea party", kojeg u Njemačkoj posmatraju s dozom uznemirenosti, nosi ime po poznatom uzoru: 1773. američki "patrioti" su protestovali protiv britanskih poreza na čaj tako što su, prerušeni kao indijanci, prosuli brodski tovar čaja u luku Bostona. Ta protestna akcija poznata je kao "Bostonska čajanka". Protest protiv prekomjernih zadiranja države u privredne tokove i poreza doživljenih kao previsokih ili nerazumnih, upisan je u DNK zemlje i čini jednu od osnovnih konstanti američke političke kulture već od vremena osnivanja.

Izvor taborskog razmišljanja

I u prvim godinama nezavisnosti mlade države bjesnila je žestoka ideološka svađa o pravima pojedinih država i njihovog saveza. Taj konflikt ni do danas nije riješen. Baš kao ni svađe o državnim "zahvatima", u koje spada debata o zdravstvenom osiguranju za svakog građanina, koju protivnici smatraju "socijalističkom". Prema izvornoj ideji, američki san ne dolazi sam od sebe. Ko želi uspjeti, mora uspjeti vlastitim trudom.

Tamo još uvijek djeluje Kalvinova doktrina predodređenosti, prema kojoj se upravo u ekonomskom uspjehu čovjeka vidi božji blagoslov. Američki mentalitet je još uvijek obilježen takvim naslijeđem Puritanaca, koji su od 17. stoljeća pristizali u Novi svijet kao vjerske izbjeglice. Tako i izraženi Vagenburg-mentalitet, u kojem se strogo razlikuju dobro i zlo, utječe na vanjsku i unutrašnju politiku SAD-a. Jako taborsko razmišljanje razdvaja dvije najveće partije, republikance i demokrate. Nasuprot tome, jedinstvo vlada u današnjoj sigurnosnoj i vanjskoj politici – obje strane žele odbraniti poziciju SAD-a kao jedine supersile svijeta.

Američko-njemačka historija

Za njemačke čitaoce, knjiga je posebno interesantna, jer autor zna kako da stavi američku historiju u njemački kontekst. Na primjer, u knjizi je opisana sudbina njemačkih vojnika koje su vladari zemlje prodali Britancima, kako bi se borili protiv ustanka Amerikanaca u ratu za nezavisnost 1775. do 1783. godine. Tu mjeru je čak i neosjetljivi Fridrih Veliki smatrao uvredljivom.

"Tokom prekomorske vožnje, u brodovima nastaju mizerni jad, smrad, para, užas, povraćanje…" Tako Stöver citira putni izvještaj iz 18. stoljeća u kojem je opisan prelazak njemačkih iseljenika, koji su krenuli u Novi svijet puni nade. Spominje se i skoro apsurdna priča američkog ogranka njemačkog nacizma. U Njujorku se 1939. godine okupilo oko 22.000 pristalica nacista da bi odali počast ogromnoj slici Džordža Vašingtona, koji sigurno ne bi bio oduševljen time.

Kraj mogućnosti?

Ali, kakav je odgovor autor pronašao za svoje pitanje o tome šta se desilo s američkim snom? SAD su se u 21. stoljeću, smatra Stöver, razvile od "zemlje neograničenih mogućnosti" u "zemlju ograničenih mogućnosti", koja nakon kraja bipolarnog svijeta mora pronaći svoju ulogu. S obzirom na značaj SAD-a kao "superkulture", to je zadatak koji će čitav svijet pažljivo pratiti.

Autor: Marc von Lüpke-Schwarz / Melina Borčak

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić