Samit simbolike

Šta o konferenciji u Afganistanu pišu njemačke novine?

„Susret u Kabulu je prije svega samit simbolike. Sadržajno ne treba mnogo očekivati od tog skupa“, piše, pored ostalog, njemački list „Flensburger Tageblatt“ i dodaje: „Smjernice budućnosti Afganistana su već postavljene. To su uradili, prije svih, Amerikanci koji su tokom ovog ljeta znatno povećali broj svojih vojnika na Hindukušu kako bi, nakon najavljene ofanzive naredne godine, predvodili povlačenje savezničkih snaga iz Afganistana. Zapadu, dakle, ne preostaje mnogo vremena kako bi okončao misiju u toj zemlji i to po mogućnosti sa što manjim gubitkom obraza. No, podrška ratu u Afganistanu - punom gubitaka - u zemljama čiji vojnici u njemu sudjeluju, iz dana u dan je sve manja“, piše njemački list „Flensburger Tageblatt“.

G. Westerwelle: Povlačenje ne znači kraj našeg angažmana u Afganistanu

Na konferenciji u Kabulu sudjeluje i njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle. On je, pred ovaj susret, za njemački list „Hamburger Abendblatt“ (izdanje od utorka, 20. jula) izjavio da u cjelosti podržava najave predsjednika Afganistana Hamida Karsaia po kojima bi „njegova zemlja 2014. godine preuzela potpunu odgovornost za sigurnost u Afganistanu“. No, Westerwelle je za „Hamburger Abendblatt“ također rekao „da to ne znači hitno povlačenje niti kraj našeg angažmana u toj zemlji“. Prema riječima njemačkog ministra i nakon predaje odgovornosti Afganistanu, „tamo će i dalje biti vojnika, policajaca i drugog osoblja međunarodne zajednice koje će pomagati u obnovi te zemlje“.

Podjeli pa vladaj

Njemačke novine „Ostsee-Zeitung“ navode da će, „i pored svih pokušaja da se rat – kako piše list - „afganizira“, odnosno ostavi na milost i nemilost Afganistanu, Washington i dalje slijediti svoje planove…“

„Ti planovi čak ne isključuju podjelu Afganistana i to prema onom makijavelističkom principu „Podijeli pa vladaj“. Prema jednoj internoj američkoj studiji, Afganistan bi bio podijeljen između protalibanskih Paštuna i ostalih etničkih grupa u toj zemlji. Pakistan bi tada imao svoju tampon zonu u slučaju eventualnog konflikta sa Indijom. Čini se da se plan dopada nekim američkim političarima i to prema motu koji glasi: Bolje cijela vlast u pola Afganistana, nego pola vlasti u cijeloj zemlji. Međutim, drugi pak znaju da je sličan projekat već jednom propao – i to u ratu u Vijetnamu. Ni tada Amerikancima nije pošlo za rukom da u južnom dijelu Vijetnama uspostave politički model kao na sjeveru te zemlje. Povlačenjem Amerikanaca raspala bi se i državna tvorevina koju je podržavao Wašington“, piše, pored ostalog, njemački list „Ostsee-Zeitung“.

Autor: Senad Tanović

Odg. urednica: Jasmina Rose