Samo Hag može odobriti privremeno puštanje iz zatvora

Rezervu prije svega pobudjuje činjenica da je vijest lansirana uoči samih božičnjih praznika, kad u Haškom tribunalu nema ni jednog odgovornog lica koje bi moglo da zvanično nešto o njoj da kaže, to jest da je potvrdi ili demantuje.

Eventualna odluka o puštanju Biljane Plavšić iz zatvora u Švedskoj bila bi validna i neosporna samo u slučaju da dolazi iz Haškog tribunala. Evo zašto: Tribunal ima ugovor sa trinaest evropskih zemalja - posljednji sa Portugalom potpisan je prije tri dana - o takozvanom izvršenju kazni. Po tom ugovoru, nakon definitivnog izricanja presude, haški optuženici se upućuju u zatvor neke od tih zemalja na izdržavanje kazne.

Biljana Plavšić je 2. oktobra 2002. priznala krivicu za učešće u proganjanju nesrpskog stanovništva BiH na političkim, rasnim i vjerskim osnovama, što se kvalifikuje kao zločin protiv čovječnosti. Pošto je priznala zločin, dokazni postupak protiv nje nije vodjen, nego joj je samo 27. februara 2003. izrečena kazna od 11 godina zatvora. U odmjeravanju kazne Pretresno vijeće je uzelo u obzir niz olakšavajućih okolnosti, prije svega dobrovoljnu predaju sudu i priznanje krivice, ali i njenu poodmaklu dob. U trenutku izricanja presude imala je više od 72 godine, a sada je u 78-oj godini života.

Pošto je u švedskom zatvoru već blizu pet godina, a u kaznu joj je uračunato devet mjeseci pritvora prije izricanja presude, Plavšićeva se približava onom limitu od dvije trećine izdržane kazne - poslije kojeg se predlaže puštanje iz zatvora. Ali do tada je ipak otprilike još dvije godine. Istina, prijedlog o oslobadjanju od izdržavanja ostatka kazne, uslijed raznih okolnosti, prije svega zdravstvenog stanja, može biti podnesen ranije, ali odluku ne donose ni švedske zatvorske uprave niti švedska vlada, nego - ponavljamo - isključivo Haški tribunal.