Sankcije Rusiji, krediti Ukrajini

Ocijenivši da je Evropa posljednjih dana suočena sa najvećim bezbjednosnim izazovom još od ratova na Balkanu devedesetih godina prošlog vijeka, lideri 28 zemalja članica EU jednoglasno su osudili “ničim izazvano kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine od strane Ruske Federacije“.

Rusija je, sa vanrednog samita EU lidera u Briselu, pozvana da odmah povuče svoje vojne snage i dozvoli pristup međunarodnim posmatračima na Krimu. Odluku Krimskog parlamenta o referendumu o pripajanju Rusiji, EU je ocijenila kao suprotnu ukrajinskom Ustavu i samim tim nelegalnu.

„Situacija mora da se smiri. Ako Rusija ne uspije u tome, to će imati ozbiljne posljedice po bilateralne odnose EU i Ruske Federacije“, izjavio je predsjednik Savjeta EU, Herman van Rompej poslije šestočasovnih razgovora u Briselu, najavivši tri koraka dogovorena od strane zemalja članica:

„Kao prvo, odlučili smo da preduzmemo mjere, uključujući suspenziju bilateralnih razgovora o viznoj liberalizaciji i razgovora o Novom ugovoru sa Ruskom Federacijom. Istovremeno podržali smo i odluku evropskih članica G8 o suspenziji priprema za sastanak u Sočiju, bar u ovom trenutku“, naveo je Van Rompej.

Od Rusije se traži da pregovara s Ukrajinom

Drugi korak je rješavanje krize kroz pregovore između vlasti Ukrajine i Ruske Federacije, uključujući i „potencijalne multilateralne mehanizme".

„U pitanju su pregovori koji bi morali da počnu u roku od par dana i u određenom roku daju rezultate. Ukoliko ne bude rezultata, EU će odlučivati o dodatnim mjerama kao što su zabrana putovanja, zamrzavanje imovine i otkazivanje samita EU-Rusija“, izjavio je predsjednik Saveta EU i dodao: „I pod tri, svaki dalji korak Ruske Federacije ka destabilizaciji situacije u Ukrajini imaće ozbiljne posljedice po odnose EU i Rusije uključujući i širok spektar ekonomskih oblasti.“

Dogovor o političkoj saradnji EU i Ukrajine

Sa druge strane, EU je dala jasnu podršku ukrajinskim novim vlastima i ukrajinskom narodu. Po prvi put je na samitu lidera EU učestvovao i zvaničnik zemlje koja nije članica Unije, prelazni premijer Ukrajine Arsenij Jatsenjuk koji je poručio da njegova zemlja želi „što prije“ da sa EU potpiše dogovor o političkoj asocijaciji i ekonomskoj integraciji.

„Većina naroda Ukrajine odlučila se za evropske vrijednosti. U pitanju je civilizacijiski izbor. Odbili su da žive u Janukovičevoj eri laži, podmićivanja, manipulacija, ucjena i siromaštva. Evropa mora da ih podrži na tom hrabrom putu“, izjavio je predsjednik Savjeta EU i kao prioritet, prije održavanja majskih izbora u Ukrajini, najavio potpisivanje političkih poglavlja ugovora o asocijaciji sa Ukrajinom: „To će biti pečat političkom udruživanju EU i Ukrajine“, najavio je predsjednk Evropske komisije, Žoze Manel Barozo.

Finansijska pomoä vladi u Kijevu

I dok u Briselu navode da je trenutni prioritet mirno rješavanje krize, uz poštovanje volje ukrajinskog naroda i nepromjenljivosti granica suverenih država, dodaje se da je ekonomska i finansijska stabilizacija Ukrajine jednako važna za politički i socijalni mir u zemlji.

Lideri EU usvojili su paket pomoći Ukrajini u iznosu od 11 milijardi evra, koji uključuje ekonomsku , trgovinsku i tehničku pomoć.

"Sa svoje strane Ukrajina će morati da uloži sve napore u cilju organizovanja slobodnih i fer izbora, sprovođenja ustavnih reformi , kao i da istraži sve slučaje nasilja. Naprijed se može samo uz uključivanje svih regiona, svih naroda i manjina. Borba protiv korupcije i sveobuhvatne reforme u zemlji takođe su od ključne važnosti“, naglasio je Van Rompej.

Pored zajmova i donacija, Ukrajina od EU u narednim godinama može očekivati i trgovinske subvencije kao i pomoć u oblasti energetike i modernizacije gasne mreže.

Autorka: Marina Maksimović, Brisel

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić