Saradnja parlamenata - jedan od ključeva za ulazak u EU

Uspješna regionalna saradnja je ulaznica za EU, ovako glasi poruka unije državama zapadnog Balkana koje s nestrpljenjem očekuju ulazak u ovu organizaciju. Ovo je i jedna od poruka skupa u Dubrovniku kojem su prisustvovali parlamentarci regiona, ali i poslanici nekih država koje su već članice EU. Skup je iniciralo njemačko ministarstvo vanjskih poslova i fondacija Friederich Ebert (Fridrih Ebert).

Parlamenti moraju biti kontrolori politike

U takvu saradnju se ubraja razmjena iskustava regionalnih parlamenata. Cilj je da se na taj način ojača uloga ovih zakonodavnih organa vlasti. Parlamenti na Balkanu su danas još uvijek glasačke mašine koje se vrlo malo suprotstavljaju vladajućoj eliti.

Kontrolna funkcija koju parlamenti inače imaju je još uvijek premalo izražena, smatra Petra Bläss (Petra Bles), analitičarka fondacije Friederich Ebert. Poslanici su nedovoljno uključeni u kreiranje zadataka koje treba da riješi izvršna vlast, parlamentarni odbori često nemaju ni dovoljno članova, niti dovoljno sredstava da obave svoj posao. Osim toga, poslanici teško mogu da kontrolišu trošenje novca iz državnog budžeta.

Posljedica toga je da parlamentarci često ne uživaju preveliko povjerenje građana. Građani jednostavno ne vide u čemu oni sami imaju korist od parlamentarne demokratije.

Slaba politička volja za saradnju

Ne funkcioniše ni saradnja regionalnih skupština, što je zahtjev EU. Pri tome postoji niz tema o kojima bi se dalo diskutovati i razmijeniti iskustva, recimo u izgradnji mreže puteva. Njemački poslanik hrvatskog porijekla, Josip Juratović kao negativan primjer ističe BiH koja kao relativno mala zemlja ima loše puteve. Tako recimo brojni stanovnici Srebrenice moraju danima unaprijed planirati put do obližnjeg Sarajeva.

Reforme ne smiju da čekaju

Hidajet Biščević, generalni sekretar Regionalnog vijeća za saradnju, upozorava: „Političari Balkana moraju shvatiti da prvo treba riješiti ekonomske i socijalne probleme, umjesto političkih. Balkanskim državama ističe vrijeme, jer će drugi regioni, recimo Kavkaz, privući pažnju EU.“

Kritike ipak ne smiju sakriti činjenicu da je dosta toga i urađeno. Otcjepljenje Kosova je prošlo bez konflikta. Srbija, baš kao i druge države zapadnog Balkana smatraju da je odlučujući put ka stabilizaciji njen ulazak u evropske integrativne procese.

Skup u Dubrovniku se tako pokazao kao prilika da se otvori prekogranični dijalog parlamentaraca, koji bi u suprotnom teško pronašli priliku za razgovor.