Kako pridobiti glasove desnice?

Marine Le Pen sada nema ništa od toga to je za nju glasalo toliko birača, jer u drugi krug predsjedničkih izbora ulaze samo dva kandidata sa najvećim brojem osvojenih glasova, a to su Nicolas Sarkozy i Francois Hollande. No, desničari se nadaju velikom izbornom uspjehu na parlamentarnim izborima u junu. "Marine LePen, kćerka osnivača stranke Jean-Marie LePena, ostvarila je svoj cilj", smatra Etienne François iz Francuskog centra pri Slobodnom univerzitetu u Berlinu. "Promijenila je retoriku, ali ne i ciljeve stranke. No, zaokret u retorici doveo je do toga da se partija normalizira ", smatra Etienne François.
 

Borba za glasove desničara

Prije svega Sarkozy  pokušava da u drugom krugu izbora pridobije glasove onih koji su glasali za desničare. On bi morao osvojiti glasove dvije trećine birača Nacionalnog fronta, kako bi potukao Hollandea (Olanda). Skoro nemoguća misija. Marine Le Pen je u utorak (01.05.2012.) svojim biračima poručila da će se, umjesto da im preporuči da biraju Sarkozyja,  iz protesta uzdržati od glasanja. Nicolas Sarkozy ipak će pokušati da odnese pobjedu. On je doduše isključio svaki oblik saradnje sa Nacionalnim frontom, ali koristi njihove teme pa čak i retoriku. Jedna od njih je i promjena Šengenskog sporazuma.

Claire Demesmay, voditeljica programa pod nazivom Francuska i francusko-njemački odnosi pri Društvu za vanjsko-politička pitanja u Berlinu pojašnjava zašto se Sarkozy stalno vraća ovoj temi: "Mnogi Francuzi se boje globalizacije, boje se otvorenih granica. Sarkozy otvara ovu temu jer želi prenijeti poruku po kojoj EU mora predstavljati zaštitu. Ne trebamo se bojati EU, ali mi Francuzi želimo da suodlučujemo u tome šta će od nje biti i kako bi morala izgledati."

"Ideološka dezorjentacija"?

Za Sarkozyja je posebno težak zadatak , smatra Claire Demesmay, ne samo pridobiti glasove iz konzervativnog i desnog tabora već i glasove onih koji su birali Françoisa Bayroua. "To su birači, koji se interesuju za evropska pitanja, koji su otvoreni prema Evropi i koji žele više integracije. Za Sarkozyja je sve ovo poput kvadrature kruga", ocjenjuje Claire Demesmay.

Izazivač François Hollande ostaje pri svojoj centralnoj temi, paktu privrednog rasta, za koji se zalažu mnogi evropski političari, između ostalih i šef Evropske centralne banke Mario Draghi. Jacques-Pierre Gougeon, direktor istraživačkog tima na Institutu za međunarodne odnose i strategiju u Parizu (IRIS), koji je ujedno savjetnik francuskih socijalista, ovako opisuje Hollandeovu poziciju: "Za njega je važna politika dovođenja dugova pod kontrolu, ali i napori za unaprjeđenje privrednog razvoja. Međutim zemlje EU ne mogu samo štedjeti. Moraju donijeti mjere za privredni rast, otvaranje radnih mjesta i inovacije.  To je ono što trenutno nedostaje."

Šta će uraditi Hollande nakon izbora?

Neki posmatrači se pribojavaju da bi Hollande mogao potpuno preokrenuti dosadašnju politiku u borbi protiv dužničke krize. "Sigurno je međutim da on, nakon izbora, svoje izborne parole, poput one o novim pregovorima oko fiskalnog pakta, neće stoprocentno sprovesti", ubijeđena je Claire Demesmay iz Društva za vanjsku politiku. "Do toga neće doći jer njemačka kancelarka Angela Merkel to neće prihvatiti. Razgovaraće se, pronaći će se neka kompromisna rješenja, ali neće biti novih pregovora!"

Mnoge teme, koje jako pogađaju Francuze, ostaće nedodirnute - poput smanjenja duga, jačanja konkurentnosti francuske privrede i borbe protiv nezaposlenosti među mladima. Ukoliko Sarkozy izgubi, onda bi na izborima za parlament, koji će potom uslijediti,  poslanici Nacionalnog fronta mogli osvojiti veći broj glasova. "No, njihova veća zastupljenost u parlamentu neće pojednostaviti situaciju", tvrdi Demesmay.

Autor: Daphne Grathwohl / Jasmina Rose
Odgovorni urednik: Azer Slanjankić