Schäuble novi "gospodin euro"?

"Čuli ste da je gospodin Juncker za vrijeme posljednje sjednice Europskog Vijeća priopćio da više neće obavljati svoju funkciju. Više od toga ni ja nisam čuo. Trenutačno imamo i drugih zadataka, a da bismo se bavili špekulacijama o budućnosti", kazao je njemački savezni ministar financija Wolfgang Schäuble u Berlinu. Schäuble je time reagirao na izvještaj lista "Financial Times Deutschland", u kojemu se navodi da kancelarka Angela Merkel njega namjerava vidjeti na funkciji šefa euroskupine. Merkel se navodno zalaže kod njezinih europskih kolega za kandidaturu njemačkog ministra. 69-godišnji Wolfgang Schäuble bi bio dio jednog paketa novog vodstva, na kojemu se žustro radi već tjednima u Europskoj uniji.

Uskoro će naime u Europskoj uniji biti slobodna četiri radna mjesta i koja će se shodno tome trebati popuniti novim osobljem. To su: mjesto u direkciji Europske središnje banke, položaj voditelja institucije za trajnu zaštitu eura (ESM), mjesto šefa Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i – vodeće mjesto ispred ministara financija 17 zemalja eurozone.

U svezi s time, Wolfgang Schäuble je prije nekoliko dana izjavio grčkim novinama „To Vima“ kako bi, prema njegovom mišljenju, nasljednik sadašnjeg šefa grupe zemalja eurozone, Jean-Claudea Junckera, trebao biti netko iz jedne od država koje imaju najbolji kreditni rejting AAA. A to su osim Luxembourga, u skupini od 17 zemalja samo još tri zemlje: Finska, Nizozemska i Njemačka.

Juncker je i prije koketirao sa svojim odlaskom

Premijer Luksembourga Jean-Claude Juncker izjavio je tijekom posljednjeg EU sastanka na vrhu, početkom ožujka, kako se namjerava 2012. godine povući s mjesta šefa eurozone. „Riječ je jednostavno o problemu s vremenom. Obzirom na krizu, jedva stižem obaviti svoj posao u Luxembourgu i to sve uskladiti s napornim poslom u euroskupini", rekao je Juncker. On je već i ranije koketirao svojim povlačenjem s ovog položaja na kojem se nalazi od 2005. godine, pa mnogi misle kako ne bi bilo čudno da 2014. godine ipak nastavi s dosadašnjim radom.

U svojim nastojanjima i stavovima Juncker se inače razlikuje od mnogih kolega; primjerice i po tome što se izuzetno zalaže za to da grupa zemalja eurozone dobije više tzv. institucionalne moći. On se već više puta u intervjuima kritički osvrtao na način i djelovanje njemačke kancelarke Merkel kao i francuskog predsjednika Sarkozya po pitanju rješavanja dužničke krize. „Male zemlje ne moraju uvijek plesati onako kako Nijemci i Francuzi sviraju“, rekao je primjerice Juncker. Njegova zemlja (a time i on) se zalaže za uvođenje euro obveznica kako bi se dugovi pojedinih zemalja raspodijelili na sve članice eurozone - za razliku od Angele Merkel koja se tome protivi.

Manje zemlje eurozone ionako bi vrlo vjerojatno mogle imati probleme oko toga da upravo ministar financija gospodarski najjače zemlje ove skupine, Njemačke, postane predsjedavajući njihove grupe. Schäuble se primjerice zalaže za jedan vrlo strogi kurs štednje, što mnogima ne odgovara. Iako je on u spomenutom intervjuu za grčke novine odbacio optužbe kako „Njemačka koristi svoju prednost kako bi mogla dominirati nad Grčkom i uopće nad Europom“, mnogi su i dalje skeptični.

Može li Schäuble kao ministar financija uopće preuzeti tu funkciju?

Što se tiče teme njegovog nasljednika, sam Juncker jer nedavno izrazio želju da na to mjesto dođe talijanski premijer Mario Monti. No, Monti je pak za medije odgovorio protupitanjem: „Vjerujete li doista da jedan talijanski premijer ima vremena voditi grupu zemalja eurozone?“. Kao jedan od kandidata na ovo mjesto često se spominje i sadašnji povjerenik EU-a za fiskalna pitanja, Olli Rehn. Njegova zemlja, Finska, raspolaže najvišim kreditnim rejtingom AAA, a tijekom krize je surađivao s ministrima financija zemalja eurozone – što ga u očima mnogih čini dostojnim kandidatom.

Hoće li na kraju njemački kandidat uspjeti doći do ovog novog radnog mjesta, naravno tek će se vidjeti. No, činjenica je isto tako da su se šefovi vlada zemalja eurozone, na sastanku na vrhu u prosincu 2011. godine, usuglasili u tome da bi sljedeći šef ove grupe ponovno trebao biti neki ili bivši ili sadašnji šef neke od vlada – čime Wolfgang Schäuble zapravo ne dolazi u obzir.

Autori: Bernd Riegert / Željka Telišman

Odgovorna urednica: Marina Martinović